Kao što smo već pisali, oporbeni klub marčanskog Općinskog vijeća (Branko Vareško, Nives Percan, Anđelo Valić i Srećko Peršić) zatražio je da se iz marčanskog prostornog plana izbrišu svi kamenolomi, odnosno eksploatacijska polja Marčana, Marčana I. i Prodol. U tu su svrhu prikupljali potpise potpore građana, a sakupili su ih točno 389, saznajemo od vijećnika Branka Vareška, koji nam je kazao da su primjedbu s peticijom predali u sklopu okončane javne rasprave o izmjenama prostornog plana. S obzirom da u općini prebiva 4.253 stanovnika to znači da je peticiju potpisalo nešto manje od 10 posto žitelja.

Podsjetimo, grupa građana unazad godinu dana podignula je žalbu na rješenje o prihvatljivosti studije utjecaja na okoliš eksploatacijskog polja Marčana na Upravnom sudu u Rijeci, ali ročište još nije niti zakazano.

U zadnjoj izjavi iz Javne ustanove Natura Histrica ističe se da se nedaleko eksploatacijskog polja nalazi stanište zaštićenog puža, trbušastog zvrčića, ali da ga eksploatacija kamena u sadašnjim okvirima ne ugrožava. Također su se odmah javili i koncesionari kamenoloma "Marčana", odnosno tvrtka Kamen iz Pazina, kazavši nam da su s radom započeli u prosincu 2019. godine, da posjeduju svu potrebnu dokumentaciju, da na lokaciji, ni u blizini zahvata, nisu evidentirana kulturna dobra te da se spomenuti kamenolom nalazi u županijskom prostornom planu barem od 2002. godine. Inače, Prostorni plan uređenja Općine Marčana donesen je prvi put 2009. godine (dotad je vrijedio prostorni plan bivše Općine Pula) te je u njemu planirano eksploatacijsko polje arhitektonsko-građevnog kamena.

U međuvremenu su nam stigla očitovanja Istarske županije, Konzervatorskog odjela u Puli, i marčanskog općinskog načelnika Predraga Pliška.

Načelnik Pliško kaže da je svoj stav o eksploatacijskim poljima dobrim dijelom izrazio kroz prijedlog izmjena općinskog prostornog plana kojim se briše planirano eksploatacijsko polje Prodol, znatno smanjuje površina planiranog eksploatacijskog polja karbonatne sirovine za industrijsku preradu Marčana I., te zabranjuje bilo kakva daljnja eksploatacija u napuštenim kamenolomima, uključujući i onaj u Pedroli kod Raklja.

- Oporbeni vijećnici svoj stav o brisanju svih kamenoloma iznose već duže vrijeme kao svoju političku mantru oko koje misle okupiti birače. Međutim, poznajući ih, imam dojam da većina njih jedno priča, drugo misli, a da bi vjerojatno treće radili da su na vlasti, kaže Pliško.

Napominje da su teze o šteti za turizam i povećanju oboljelih od karcinoma bez ikakve osnove s obzirom da se radi o eksploataciji čistog kamena vapnenca - kalcijeva karbonata visoke čistoće bez ikakvih štetnih sastojaka.

- Naravno, kamenolomi, kao i svi zahvati u prirodni okoliš, imaju štetan utjecaj na krajobraz, biljni i životinjski svijet i druge sastavnice okoliša, ali sam uvjeren, imajući u vidu rezultate studije utjecaja na okoliš, pozitivno iskustvo s dosadašnjim gotovo jednogodišnjim radom kamenoloma, kao i iskustvima drugih općina s istim nositeljem koncesije, koji ima sedam kamenoloma, više od 400 zaposlenih i dobre reference, da kvaliteta života građana radom kamenoloma neće biti narušena, niti će obavljanje te djelatnosti biti na štetu drugih gospodarskih djelatnosti, kaže Pliško.

S obzirom da se redakciji obratio čitatelj žaleći se da će eksploatacijom biti uništena određena "rimska cesta" na tom području zanimalo nas je postoji li takva drevna cesta i je li zaštićena.

- Unutar zahvata eksploatacijskog polja ili u njegovoj blizini ne postoji nikakva "rimska cesta", niti neka druga cesta koja bi bila upisana u registar kulturne baštine. Postojeća makadamska cesta   dužine oko tri kilometra većim dijelom je izgrađena za potrebe transporta iz nekadašnjih kamenoloma arhitektonskog kamena koji su bili u punoj funkciji u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije te za vrijeme talijanske vlasti između dva svjetska rata. Početna točka sadašnje eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena nalazi se upravo na mjestu jednog od tih kamenoloma, odgovorio nam je marčanski načelnik.

- Za mene bi osobno kao načelnika bilo komotnije da na području Općine Marčana nema kamenoloma kao ni sličnih nepopularnih djelatnosti kojih ima u okolnim općinama: centar za gospodarenje otpadom, stočna luka, asfaltna baza i slično. Međutim, društveno odgovorno ponašanje ne može zanemarivati državni i javni interes, potrebe gospodarskih subjekata i tržišta, kao i cijeli dosadašnji tijek pripreme početka eksploatacije koja je trajala više od 15 godina, kaže Pliško. - Istina je da je neposredan ekonomski interes Općine Marčana u svemu tome skroman i mali, s velikim šansama da postane veći, ali da, kao međuzavisni dio jedne šire zajednice, ne možemo zanemarivati ni širi interes koji se ostvaruje kroz stvaranje novih vrijednosti, zapošljavanje, izvoz, javna davanja i druge aspekte, zaključio je načelnik Pliško.

Prethodno smo Istarsku županiju pitali koliko iznosi površina eksploatacijskog polja te nalazi li se ono na području ili u blizini zaštićenog područja Natura 2000? U odgovoru kažu da je "eksploatacijsko polje 'Marčana' površine 42,3 hektara, da je ukupna površina zemljišnih čestica na kojima se daje koncesija 7,2 hektara te da eksploatacijsko polje u jugoistočnom dijelu graniči s područjem ekološke mreže HR2001388 Budava". S obzirom da oporbeni vijećnici traže brisanje eksploatacijskog polja zanimalo nas je može li se ono izbrisati u općinskom prostornom planu bez da se prije toga izbriše u županijskom prostornom planu? Dobili smo kompliciran odgovor koji u praksi znači da se može, ali da eventualnu financijsku odgovornost onda snosi općina.

- Dakle, moguće je brisanje eksploatacijskog polja na lokalnoj razini, ali uz prethodno navedeni uvjet te posljedicu da za svaku eventualno potraživanje nastalo tom odlukom svu materijalnu odgovornost snosi jedinica lokalne samouprave, kažu iz Županije.

Konzervatorski odjel u Puli odgovorio nam je da je u veljači 2018. izrađena Studija utjecaja na okoliš za zahvat eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena na dijelu eksploatacijskog polja "Marčana" izrađivača SPP iz Varaždina.

"S obzirom da obuhvat studije zahvaća veće područje između dva izuzetno vrijedna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara: arheološkog lokaliteta Nezakcij i povijesne jezgre Mutvorana, Konzervatorski odjel u Puli donio je mišljenje u ožujku 2018. prema kojem kulturno-povijesna baština koja je izravno ugrožena potencijalnim otvaranjem kamenoloma (arheološki lokaliteti, povijesni i etnološki lokaliteti, povijesni kamenolom i sl.) nije adekvatno i u potpunosti sagledana na području obuhvata planiranog eksploatacijskog polja", kažu iz Konzervatorskog odjela u Puli te predlažu izradu konzervatorske podloge.

- Nadalje, zahvat u prostoru nije prihvatljiv u predloženom obliku jer bi doveo do ugrožavanja zaštićene kulturne baštine te bi prouzročio značajnu promjenu arhetipske slike krajolika kao integralnog dijela Nezakcija, arheološki i povijesno najvažnijeg lokaliteta na istočnoj obali Istre. Stoga je za područje obuhvata potrebno izraditi konzervatorsku podlogu koja će identificirati, valorizirati i propisati mjere zaštite za sve sastavnice povijesnog krajolika od arheoloških lokaliteta, ruralnih cjelina do civilnih i vojnih primjera graditeljske baštine i dr. Konzervatorska podloga sagledat će i vizualnu osjetljivost područja arheološkog lokaliteta Nezakcij te okolnih naselja, a rezultati analize vizualne osjetljivosti utjecat će na uži položaj i mjerilo planiranog eksploatacijskog polja te će sadržavati prijedlog etapne sanacije kamenoloma koja će slijediti dinamiku eksploatacije pojedinih etaža, zaključili su iz Konzervatorskog odjela u Puli.

Povezane vijesti

• Mještani nezadovoljni kamenolomom i malom naknadom
• KAMENOLOMU MARČANA ZELENO SVJETLO, VIJEĆNIK VAREŠKO (NEZAVISNI): Općina kaže da djeluje u interesu mještana, a onda radi protiv njih NAČELNIK PLIŠKO (IDS): Kamenolom je daleko od naselja, neće ometati ni naše stanovnike, ni turiste
• Je li "volonter od 11.000 kuna Kostešić" načelnik Marčane u sjeni? ZAŠTO MU JE PLIŠKO SMIJENIO TAJNICU?