U trenutku dok je u svijetu 2,5 milijuna oboljelih i 700.000 onih koji su se oporavili, a 177.674 osobe su umrle, američka savezna država Missouri tužila je kinesku vladu, kriveći je za pandemiju. Glavni državni odvjetnik Eric Schmitt u tužbi je napisao da su Kinezi lagali svijetu i nisu dovoljno učinili da se virus zaustavi. ”Moraju odgovarati za te postupke”, tvrde Amerikanci, dok se znanstvenici još uvijek nisu usuglasili kako je virus uopće krenuo. S mokre tržnice u Wuhanu, iz laboratorija u tom kineskom gradu, od šišmiša ili neke druge životinje

Sto godina od 'španjolke', na Dan planeta zemlje, nažalost možemo samo konstatirati da znanost nije posljednjih sto godina baš otišla mnogo dalje oko saznanja o zloćudnim virusima poput korone. SARS je na sreću brzo završio, a ni deset godina poslije nema cjepiva ni efikasnog lijeka.

Mnogobrojne kontroverze sada kruže i oko famoznog COVID-19 u znanstvenim krugovima, svatko ima svoju teoriju o prijetećem virusu, a obrana je svedena na način kao što je to bilo u vrijeme sličnih strašnih epidemija u povijesti. Ništa dramatično novog, dok korona kosi tisuće života i ostavlja pitanja na koje nitko u ovom času nema pravi odgovor. 

Sezonska bolest?

U trenutku dok je u svijetu 2,5 milijuna oboljelih i 700.000 onih koji su se oporavili, a 177.674 osobe su umrle, američka savezna država Missouri tužila je kinesku vladu, kriveći je za pandemiju. Glavni državni odvjetnik Eric Schmitt u tužbi je napisao da su Kinezi lagali svijetu i nisu dovoljno učinili da se virus zaustavi.

”Moraju odgovarati za te postupke”, tvrde Amerikanci, dok se znanstvenici još uvijek nisu usuglasili kako je virus uopće krenuo. S mokre tržnice u Wuhanu, iz laboratorija u tom kineskom gradu, od šišmiša ili neke druge životinje.

Ali, više od svega ljude širom planete sada zanima odgovor na pitanje hoće li se virus vratiti na jesen u još gorem izdanju. I oko toga postoji niz mišljenja i tvrdnji, kao i oko toga hoće li se i kada pronaći efikasni lijek i cjepivo. Iz Kine je ovih dana stiglo uznemirujuće istraživanje da je novi virus mutirao u najmanje trideset varijacija, što ukazuje da su mnogi znanstvenici podcijenili sposobnost koronavirusa za mutacijama. Kineska su istraživanja potvrdila da su različiti sojevi utjecali u različitim dijelovima svijeta, što naravno komplicira daljnju potragu za lijekom. I cjepivom.

Kineski profesor Li Lanjuan upravo tvrdi da je samo na osnovu istraživanja provedenih u jednom kineskom gradu ustanovljena brojna mutacija virusa i kaže da su najagresivniji sojevi čak 270 puta ubojitiji od drugih, kao i da najagresivniji sojevi puno lakše ubijaju ljudske stanice.

”Prava raznolikost je podcijenjena, a predstavlja golemi problem za daljnja istraživanja”, kaže kineski znanstvenik.

Istovremeno francuski profesor Didier Raoult tvrdi da je moguće riječ samo o sezonskoj bolesti, što pokazuju i podaci da epidemija jenjava u mnogim zemljama koje su bile posebno pogođene, od Italije, preko Francuske i Španjolske do Amerike.

”Ne mogu predvidjeti budućnost, ali moguće je da za mjesec dana više uopće neće biti zaraženih. Ta mogućnost se čini realnom”. Drugi znanstvenici, od Kine do Amerike opet tvrde da nas najesen čeka drugi, još gori val, kada će biti i mnogo više zaraženih i mrtvih.

Nema usuglašavanja ni oko lijekova koji se danas primjenjuju. Prije dva dana američki liječnici, frustrirani lijekovima koji su im na raspolaganju, priznali su da ne primjećuju mnogo napretka kada je riječ o efikasnosti većine od njih. Posve javno su rekli: nema saznanja o novom virusu, niti kako se boriti protiv njega. Dr. Anthony Fauci, koji je nova zvijezda u Americi jer vrlo otvoreno i iskreno kaže što se događa u zdravstvenom sustavu vodeće svjetske velesile, tvrdi da je preuranjeno govoriti hoće li u dogledno vrijeme zaista biti pronađen efikasni lijek. Za sada nije zaustavljeno niti jedno istraživanje u potrazi za novim lijekom, ali se budno prati što se događa. Međutim, nema dokaza da antivirusni lijekovi mogu pomoći tisućama oboljelih, a nema dokaza ni o efikasnosti takozvane rekonvalescentne plazme onih koji su preboljeli koronavirus. Amerikanci kažu da nema uopće znanstvene osnove da djeluje kombinacija lijeka protiv malarije i antibiotika azitromicina, što je Donald Trump dugo tvrdio. Potvrđuju i da postoji rizik i štetni učinak samo kada se daje klorikin i da nakon promatranja 368 bolesnika zaključak je da uz tu terapiju mnogi nisu prošli bez respiratora.

Ni sa testiranjem ne postoje usuglašena mišljenja. Dok mnogi uporno tvrde da bez masovnog testiranja nije moguće efikasno organizirati borbu protiv virusa, Amerikanci su i oko toga skeptični. Dvije ozbiljne studije provedene u Kaliforniji, jedna među stanovnicima Santa Clara, druga južno od San Francisca ukazuju da je mnogo više zaraženih nego što su testovi pokazali.

Zašto je koronavirus pokosio bogatu Lombardiju i glamurozni New York, a ipak donekle zaobišao europski jugoistok? Britanski znanstvenici tako smatraju da virus koji ne poznaje granice ipak ne pogađa isto sve kategorije ljudi. U Chicagu je najviše oboljelih među crnim stanovništvom, čak 72 posto, iako je u gradu trećina crnog stanovništva. Tvrdnja da su crnci više stradali u tom gradu jer su i siromašniji, pa imaju teži pristup zdravstvenim uslugama ne stoji, jer su u Italiji najviše stradali stanovnici bogatog sjevera, a i građani New Yorka svakako imaju bolje uvjere za liječenje od mnogih u siromašnijim američkim gradovima koji su bolje prošli. Zašto je baš virus bio najubojitiji u gradovima oko Milana ili NY odgovora također za sada nema, pa je sporna tvrdnja BBC-ja da su najranjivije skupine bile one koje su siromašne, bez obzira što je posve jasno da je virus u Africi stvorio nevjerojatne probleme, iako je taj kontinent još uvijek dobro prošao. Tako u Najrobiju čak 85 posto ljudi nema nikakve uvjete da izolira oboljele, a njih 82 posto ne može ostati kod kuće 14 dana jer će izgubiti posao. Nije moguće u Africi često ni prati ruke, jer vode naprosto nema.

Dok su mnogi tvrdili da će topli dani zaustaviti širenje virusa ni oko toga nema jedinstvenog stava. Kao što nema ni oko tvrdnji da oni koji su preboljeli koronavirus više neće biti zaraženi. Medicinski fakultet u Beču sada radi opsežnu studiju analize imunološkog odgovora kod ljudi poslije infekcije koronavirusom, a sudjeluju oni koji su pobijedili bolest. 

Novi "kondomi"

”Studija nam treba dati odgovore da shvatimo tko razvija imunitet poslije bolesti”, kaže Rudolf Valenta, uz objašnjenje da nije isključeno da virus može ponovo pokositi i one koji su ga pobijedili u prvom naletu. Austrijski znanstvenici kažu da će prije sljedeće sezone koronavirusa, koje se pribojavaju, moći reći tko je imun, a tko ne.

Prekomjerne količine informacija danas nas sve bombardiraju, ima svega i svačega, znanstveno utemeljenog, ali i tvrdnji koje dolaze od znanstvenika koji u ovim vremenima traže svoj prostor za vlastiti PR. Tako se ni ozbiljni istraživači ne mogu složiti treba li nositi maske ili ne. Dio njih tvrdi da maske ne štite one koji ih nose i da se usprkos njih mogu zaraziti, dok mnoge zemlje uvode obavezno nošenje maski. Ugledni ”New York Times” pita jesu li maske 'novi kondomi'. Nema dokaza ni kolika udaljenost treba biti među ljudima da se virus ne proširi, je li dovoljno metar, dva ili pet metara i više. Nema ni saznanja kako se virus uopće širi, a Brian Nosek, izvršni direktor Centra za otvorenu znanost u SAD-u kaže da su pitanja na koje želimo odgovor mnogo složenija od dokaza koje imamo, a želimo brze odgovore.

”Ova pandemija itekako je promijenila naše mišljenje o nama samima”, kaže Richard Horton, glavni urednik The Lanceta, svjestan da su i stručni časopisi bombardirani raznim tvrdnjama, a da ljudi očekuju čuda kojih naprosto nema. Ali, da pomognu ljudima da sami sklope mozaik od svega što znanost u ovom trenutku nudi najelitniji znanstveni časopisi poput Science, The Lancet, JAMA i New England Journal od Medicine nude besplatni sadržaj o koroni na mreži. Treba podsjetiti da je baš The Lancet 31. siječnja objavio članak u kojem se prognozira globalna pandemija i da treba pripremiti planove spremnosti u najkraćem periodu, koji uključuju osiguranje lanaca opskrbe lijekovima, zaštitnom opremom, bolničkim potrepštinama i potrebnim ljudskim resursima zbog posljedica epidemije koja je na pragu. I imali su pravo, dok iz Britanci i Amerikanci nisu poslušali.

Šire se i teorije da pretili ljudi često imaju mnogo veće komplikacije ako obole, neki tvrde da virus prenose i djeca iako rijetko obolijevaju, povezuje se epidemija sa klimatskim promjenama. Postoje i razne tvrdnje oko 'imuniteta krda', neki smatraju da smo daleko od toga u većini zemalja, dok Šveđani kažu da će već u svibnju svaki treći stanovnik Stockholma biti zaražen.

Sve u svemu, puno teorija, a malo toga znamo. Virus se i dalje širi, možda je pomalo usporen, ali nitko ne zna što nas tek čeka. Po nekima samo smo korak do cjepiva, dok drugi kažu da će proći još puno vremena da se provedu sva potrebna ispitivanja. Nova jesen, nova epidemija, pitanje je svih pitanja, ali odgovora nema. 

Povezane vijesti

• Osmogodišnjak optužen za ubojstvo u SAD-u
• Američki Senat bez dogovora o financiranju, nastupila djelomična paraliza saveznih agencija
• Na području Zagreba pronašli 59 zatočenih Kineza koje su tjerali da rade računalne prijevare