Dok europski zastupnici skloni promicanju ekoloških tema, poput IDS-ova Valtera Flega, ističu da je novi Zakon o klimi „srž europskog zelenog plana i održive Europe, čijim usvajanjem politička obećanja postaju zakonska obveza, a građani dobivaju jamstvo odgovornosti i transparentnosti u postizanju zelenije i zdravije budućnosti“, brojni i ugledni ekološki aktivisti smatraju da sami propisi i proglašenje Europe zeleno neutralnom zonom nije više od mrtva slova na papiru

Zakon o klimi o kojem će ovih dana u prvom čitanju raspraviti Europski parlament na plenarnom zasjedanju u Bruxellesu, a koji se donosi u sklopu Zelenog plana Europske komisije, dočekan je u europskoj javnosti i s pohvalama i s kritikama. Dok europski zastupnici skloni promicanju ekoloških tema, poput IDS-ova Valtera Flega, ističu da je novi Zakon o klimi „srž europskog zelenog plana i održive Europe, čijim usvajanjem politička obećanja postaju zakonska obveza, a građani dobivaju jamstvo odgovornosti i transparentnosti u postizanju zelenije i zdravije budućnosti“, brojni i ugledni ekološki aktivisti smatraju da sami propisi i proglašenje Europe zeleno neutralnom zonom nije više od mrtva slova na papiru.

Rasprave o europskom Zakonu o klimi traju još od proljeća ove godine kada ga je Europska komisija objavila kao vlastiti prijedlog. Njime se politički preuzeta obveza o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine namjerava pretvoriti u obvezu sa zakonskom snagom. Istodobno, Komisija je pokrenula javne konzultacije o budućem europskom klimatskom paktu.

- Zakon o klimi je pravni prijevod naše političke obveze, to je sama srž Europskog zelenog plana. Zakon nudi predvidljivost i transparentnost za europsku industriju i investitore, daje smjernice za našu strategiju zelenog rasta i jamči da će tranzicija biti postupna i pravedna, napomenula je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Prijedlog zakona uključuje i mjere za praćenje napretka u ispunjavanju cilja klimatske neutralnosti. Komisija je najavila da će nakon sveobuhvatne procjene učinka predložiti novi cilj smanjenja stakleničkih plinova do 2030. godine i predložiti dopunu zakona o klimi. Komisija predlaže da dobije ovlasti za izdavanje preporuka zemljama članicama koje ne slijede cilj o klimatskoj neutralnosti. Države članice bile bi dužne uzeti u obzir te preporuke i objasniti razloge zašto to čine.

Donošenje Zakona o klimi za cijelu Europsku uniju dio je Zelenog plana što ga je potaknuo Europski parlament koji je u studenom 2019. godine proglasio klimatsku krizu tražeći od Komisije da u sve svoje prijedloge uključi ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C i da osigura znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Nakon toga, Europska komisija predstavlja Europski zeleni plan po kojem bi Europa do 2050. trebala postati klimatski neutralna. Komisija je u siječnju predstavila Plan ulaganja u održivu Europu - strategiju za financiranje Zelenog plana kroz privlačenje najmanje bilijun eura javnih i privatnih ulaganja tijekom sljedećeg desetljeća. Pola sredstava prikupit će se iz proračuna EU-a, a 25 milijardi eura očekuje se iz sustava EU-a za trgovanje emisijama. Planiran je i mehanizam pravedne tranzicije da bi se ublažile ekonomske posljedice tranzicije te krediti javnom sektoru za zelena ulaganja u regijama ovisnima o fosilnim gorivima.

Osim toga, u ožujku ove godine EK je predstavila novu industrijsku strategiju za Europu da bi se europskim poduzećima omogućio prijelaz na klimatsku neutralnost i digitalna budućnost. Predstavljen je i akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo koji uključuje mjere za cijeli životni ciklus proizvoda kojima se promiče kružno gospodarstvo, potiče održiva potrošnja i jamči manje otpada.

Predviđene su i posebne mjere u prehrambenoj industriji koja još uvijek ima značajan udio u zagađenju, kao i rješavanje problema biološke raznovrsnosti za koju je potrebno osigurati dvadeset milijardi eura godišnje. Planira se i sadnja tri milijarde stabala do 2030. godine.

Ipak, utjecajni zeleni aktivisti tvrde da se plan o zelenoj Europi u medijima prikazuje jednostrano te da se zaobilaze važne činjenice.

Greta Thunberg i drugi klimatski aktivisti kažu da planovi kakve je iznijela EK i koje donosi Zakon o klimi ne mogu imati pozitivne efekte ako se istovremeno ne smanje ili ograniče karbonski proračuni tj. dozvole koje države daju tvrtkama za zagađenje zraka. Pravljenje dugoročnih planova, do 2030. ili 2050. godine, po njihovom stajalištu ne može donijeti koristi i spriječiti ubrzano zagrijavanje planeta.

Prema njihovim tvrdnjama, svijet se zagrijava 3.4 stupnja godišnje, što prijeti izumiranjem brojnih životinjskih i biljnih vrsta znatno prije nego „euro zakon“ poluči najavljene učinke.

- Znanstvena zajednica govori da imamo deset godina i u tom vremenu moramo transformirati ekonomiju, gospodarstvo, način na koji se krećemo, proizvodimo hranu, energiju, a moram priznati da se i u nacionalnoj legislativi prema onome što predlaže Vlada Republike Hrvatske to u idućih deset godina ne vidi, izjavio je nedavno medijima potpredsjednik Zelene akcije Luka Tomac koji smatra da Zakon o klimi i najavljene politike neće ugasiti gorući problem kojeg vlade u brojnim zemljama još ne uočavaju.

Mlada švedska aktivistica Greta Thunberg to je otvoreno rekla u Bruxellesu gostujući na nedavnoj sjednici odbora za okoliš Europskog parlamenta.

- Kada vam gori kuća, ne čekate još koju godinu da gasite vatru. Pa ipak je to Komisija predložila, izjavila je Thunberg i objasnila: „Priznajete da odustajete i od Pariškog sporazuma i od svojih obećanja i od toga da napravite što možete da bi osigurali sigurnu budućnost svojoj djeci. Ovaj zakon o klimi je predaja. Priroda ne pregovara i ne možete sklapati sporazume sa fizikom, rekla je Thunberg.

- Vaši daleki ciljevi ništa neće značiti ako se nastave velike emisije štetnih plinova današnjim tempom, čak i još samo nekoliko godina jer će to potrošiti preostali ‘ugljični proračun’ prije nego što i dobijemo šansu ispuniti vaše ciljeve za 2030. ili 2050. godinu. Vi imate stvarnu političku i ekonomsku mogućnost da postanete pravi klimatski lider. Rekli ste da je ovo egzistencijalna prijetnja, sada morate dokazati da to i mislite. Pretvaranje da zakon koji nitko ne mora poštovati predstavlja zakon, pretvaranje da možete biti klimatski lider i da istovremeno gradite i pomažete novu infrastrukturu koja koristi fosilno gorivo, pretvaranje da će prazne riječi učiniti da ova izvanredna situacija nestane - tome mora doći kraj, poručila je mlada, globalno popularna Greta Thunberg govoreći o Zakonu o klimi koji je na dnevnom redu listopadskog zasjedanja Europskog parlamenta.

S druge strane, klimatski aktivisti upozoravaju da se Europa treba gledati u cjelini, a ne samo kao Europska unija ili njezin dio. Dok se u Skandinaviji griju obnovljivim izvorima energije i ukidaju izgradnju termoelektrana na ugljen, u istočnoj Europi i zemljama poput BiH i Kosova investira se u nove termoelektrane na fosilna goriva. Jednake tvrdnje iznose se na izvoz otpada kojeg države EU ne uspiju reciklirati nego ga izvoze na spaljivanje u zemlje izvan Unije.

Zakon o klimi i Zeleni plan Europske komisije svakako su važan pothvat u zaštiti okoliša starog kontinenta, ali bogate zemlje ipak više „misle lokalno“, dakle na same sebe, a manje „globalno“, dakle na cijelu Europu i njezino siromašno susjedstvo gdje industrija neće prestati raditi po zamislima Bruxellesa.

Povezane vijesti

• Euroskupina nastavila sastanak bez previše optimizma
• EK pokreće kaznene postupke protiv 19 članica EU?
• EK povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 0,3 na 1,1%