Komisija je povećala razinu ambicija s 50 na 55 posto smanjenja emisija CO2 u narednih 10 godina, što je onoliko koliko su se te emisije smanjile u proteklih 50 godina. Međutim, određene grupacije unutar Parlamenta poput Zelenih i Europske ujedinjene ljevice takav prijedlog Komisije smatraju nedovoljno ambicioznim

Unatoč sve ozbiljnijoj situaciji s korona virusom diljem Europe, uz maksimalne mjere opreza u Bruxellesu je ovog tjedna nastavljena plenarna sjednica Europskog parlamenta. Zakon o klimi jedna je od glavnih tema ove prve jesenske sjednice, a prije završnog glasovanja zastupnici su raspravljali o prijedlogu Komisije koji bi mogao biti konačno usvojen. Valter Flego jedini je hrvatski zastupnik koji je sudjelovao u raspravi, predstavljajući svoju Renew Europe grupaciju. Uz predstavnike i drugih 6 klubova zastupnika, u raspravi je sudjelovao i prvi potpredsjednik Europske komisije zadužen za Europski zeleni plan - Green Deal, Nizozemac Frans Timmermans.

- Uložimo li stotine milijardi eura u spašavanje gospodarstva od ove pandemije, ne smijemo uzaludno trošiti na staro gospodarstvo, već ulagati u čišću zelenu budućnost. Cilj klimatske neutralnosti do 2050. treba biti obvezujući! To je izvjesnost u ovim neizvjesnim vremenima, istaknuo je Timmermans te dodao da će ambicije Komisije vrlo brzo biti predstavljene u obliku povijesni teksta - konkretnog Zakona o klimi. Što se 2030. godine tiče, cilj Komisije od 55 posto smanjenja emisija CO2 nije nešto što smo izvukli iz rukava, već je to rezultat temeljite procjene učinka. Za neke ovaj prijedlog ide predaleko, dok za neke pak ne ide dovoljno daleko, pojasnio je Timmermans oko čega, između ostalog, dolazi do neslaganja kad je Zakon o klimi u pitanju. Naime, Komisija je povećala razinu ambicija s 50 na 55 posto u narednih 10 godina, što je onoliko koliko su se emisije CO2 smanjile u proteklih 50 godina. Međutim, određene grupacije unutar Parlamenta poput Zelenih i Europske ujedinjene ljevice takav prijedlog Komisije smatraju nedovoljno ambicioznim. Također, Europski konzervativci i reformisti protive se samom cilju klimatske neutralnosti, dok grupa Identitet i demokracija, koja broji 73 zastupnika, odbija bilo kakve EU klimatske ciljeve.

Zastupnik IDS-a Valter Flego upravo je u područjima ekologije i digitalizacije iznimno aktivan, a u govoru na plenarnoj istaknuo je da borba protiv klimatskih promjena i novi proračun EU-a moraju ići ruku pod ruku.

- Pred nama je puno promjena u ponašanju. Puno je ulaganja i troškova, i to se ne smije lomiti samo na leđima građana i gospodarstva. Koliko god to koštalo proračune EU-a i država članica - mi alternative nemamo. Iako ovaj Zakon o klimi nije savršen, daleko je najbolji kojeg imamo i prijeko nam je potreban. Naš planet nije dobro! On je bolestan. Mladi su u strahu, revoltirani, jer budućnost je neizvjesna. Zato, odradimo ovaj popravni ispit kako treba. Položimo ga! Na tom putu, nemojmo dozvoliti da se zapetljamo i raspravljamo o postocima i brojkama. Stavimo čovjeka u središte ove zelene priče, poručio je Flego. Zaključio je da danas stvaramo klimatski neutralnu Europu, predvodnicu zdravijeg, održivog svijeta.

- Ova, 2020. je godina o kojoj će se desetljećima pričati. Kroz novi Zakon o klimi, dajmo joj konačno i pozitivnu stranu, nakon svih negativnosti s koronom, lockdownom i gospodarskim padom.   Prečesto slušamo da je svaka kriza prilika za novi početak i promjene - pokažimo to sada svojim djelima, kazao je eurozastupnik iz Istre. Podsjetimo da je Istarska županija 2015. godine, prva u Hrvatskoj, završila s izradom Zelenog plana na kojem se bazira održivi razvoj u Istri. Flego koji je tada bio na čelu Županije za dugoročni je cilj do 2030. godine postavio Istru Co2 neutralnu odnosno gospodarstvo bazirano na intenzivnom korištenju obnovljivih izvora energije.

Povezane vijesti

• SUVREMENA, ALI NE I ŠTEDLJIVA - U školi Veli Vrh godišnje na režije potroše 670 tisuća kuna, i do šest puta više od drugih!
• Američko izvješće kaže da klimatske promjene štete gospodarstvu, suprotno Trumpu
• Samo jedna od deset aviokompanija ispunjava globalne klimatske ciljeve