Svjetski mediji rijetko na naslovnicama objavljuju vijesti s Dalekog istoka, ali vojni udar u Myanmaru, nekadašnjoj Burmi, podsjetio je javnost na krhku demokraciju u većini azijskih država. Nasilni povratak vojske na vlast koja je do prije nekoliko godina vodila zemlju uz sustavno ugnjetavanje etničkih manjina, masakre prodemokratskih prosvjednika i demontažu nekoć perspektivnog gospodarstva pokazuje da se i u tom djelu planete politika vrlo često zamjenjuje nasiljem.

Kriza u Myanmaru dovela je do zasjedanja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, dok je Barbara Woodward, britanska veleposlanica u tom tijelu kojim trenutačno predsjedava njezina zemlja, najavila mogućnost sankcija protiv vojne hunte koja je preuzela vlast u toj bivšoj koloniji Londona.

- Želimo se vratiti poštivanju demokratske volje naroda, rekla je veleposlanica.

Zemlja u izolaciji

Mogućnost sankcija vojnom režimu potvrdio je i američki predsjednik Joe Biden rekavši da će američka vlada također razmotriti ponovno uvođenje sankcija ako se puč ne poništi, dodavši da su Sjedinjene Države "uklonile sankcije Burmi tijekom proteklog desetljeća na temelju napretka prema demokraciji".

Ali, američke i globalne sankcije mogle bi imati malo utjecaja zbog presudne uloge Kine, koja u Myanmaru ima značajne investicije. 

Što se točno dogodilo u Naypydavu, glavnom gradu te velike zemlje koja broji 42 milijuna stanovnika i koja je nezavisnost stekla 1948. kao Istočna Indija, zajedno s Indijom i Pakistanom? U klasičnom vojnom udaru vojska je početkom tjedna počela uhićivati parlamentarne zastupnike, ministre, predsjednicu Vlade Aung San Suu Kyi te samog predsjednika države Win Myinta. Iako je zemlja teško pogođena pandemijom, ostavku je dao i ministar zdravstva koji pripada vladajućoj stranci, Nacionalnoj ligi za demokraciju. Parlamentarni zastupnici „pohvatani“ su u ponedjeljak, u utorak su u kućni pritvor privedeni premijerka i predsjednik, a internet je isključen. Nema ni letova za Myanmar, pa se zemlja nalazi u izolaciji koju čuvaju generali što su izveli državni udar. Demokracija u Myanmaru nije dugo trajala. Slobodne parlamentarne izbore vojne vlasti, koje su držale poluge moći od 1962. godine, organizirale su tek 2011. godine. Ali, izgleda da je i to bilo previše demokracije za Myanmar u kojem, kao i u djelu država Dalekog istoka, na vlast češće dolaze despocije, a manje demokracije.

Konkretni povod za vojni udar bio je izborni rezultat koji se nije dopadao generalima. Još 8. studenog 2020. na izborima je naviše zastupničkih mjesta dobila Nacionalna liga za demokraciju. Osvojili su čak 83 posto mjesta u parlamentu što vojni vrh nije prihvatio, kao ni činjenicu da je Aung San Suu Kyi, šefica Nacionalne lige za demokraciju građanski lider zemlje od stupanja na dužnost premijerke 2015. godine.

Novi saziv parlamenta trebao se konstituirati ovog tjedna, potvrditi izborne rezultate i izabrati nove ministre. Da bi demokratska pravila mogla biti pogažena, naznačeno je prije nekoliko dana kada vojni vrh nije uspio na Vrhovnom sudu dokazati da su „izbori lažni“. Poslije toga, najavili su da će „krenuti u akciju“ i opkolili zgradu parlamenta. Svaka sličnost s nedavnim događajima u SAD je, vjerojatno, slučajna.

Izvanredno stanje

Osim toga, myanmarski vojni vrh je uspio – priveli su stranačke čelnike Nacionalne lige za demokraciju, premijerku Aung San Suu Kyi, predsjednika Win Myinta, regionalne šefove, ostale oporbene političare, književnike i političke aktiviste.

Lokalnu javnost o državnom udaru su obavijestili preko vojne TV stanice Myawaddy gdje je voditelj vijesti citirao ustav iz 2008. godine koji omogućava vojsci da proglasi nacionalnu hitnu situaciju. Izvanredno stanje ostat će na snazi godinu dana. Vojska je ubrzo preuzela kontrolu nad infrastrukturom zemlje, obustavljajući većinu televizijskih emisija, otkazujući sve domaće i međunarodne letove, dok je pristup telefonu i internetu obustavljen u većim gradovima. Burza i komercijalne banke bile su zatvorene, a ponegdje su se vidjeli i redovi ispred bankomata.

Međunarodnu javnost zaprepastila je sudbina Aung San Suu Kyi koja je na vlast kao oporbenjakinja dospjela na izborima 2016. godine, a prije toga je bila vodeća disidentica u Myanmaru. Ona je kći heroja neovisnosti zemlje generala Aung Sana, provela je više od petnaest godina u kućnom pritvoru što ju je učinilo međunarodnom ikonom.

Nobelovu nagradu za mir dobila je 1991. godine kao istinski borac za slobodu od vojne tiranije u Myamaru, ali slavu su joj poslije zasjenili etnički sukobi i suradnja s generalima s kojima je pokušavala pronaći način suživota. Najsnažnije su odjeknuli obračuni s Rohindžima, manjinskom muslimanskom skupinom, čiji je progon trajao i za vrijeme njezina mandata. Godine 2019. predstavljala je Myanmar na suđenju na Međunarodnom sudu pravde, na kojem je branila Myanmar od optužbi za etničko čišćenje. Dio analitičara sklon je vjerovati da je suradnja Aung San Suu Kyi s vojskom bila pragmatičan potez koji bi ubrzao evoluciju zemlje do pune demokracije. No njezino aktualno uhićenje pokazuje da su je prevarili.

Vlast u Myanmaru predana je u ruke zapovjedniku vojske general-pukovniku Min Aung Hlaingu. On je ove godine trebao biti umirovljen, ali nova dužnost mu omogućava da mirno upravlja brojnim lukrativnim poslovima kojima se bave njegove obiteljske tvrtke. Ni u dosadašnjoj podjeli vlasti, general Min Aung Hlaing nije bio bez utjecaja - predsjedao je dvama poslovnim konglomeratima te je postavio tri ključna ministra koji nadgledaju policiju i graničare.

Etničko čišćenje

Vlada nikada nije kontrolirala ni vojsku koja je sama pokrenula kampanje etničkog čišćenja protiv Rohindža i skupina Shan i Kokang. Bez obzira na najavljene međunarodne sankcije i osude iz Washingtona i europskih država, vojna hunta može se osloniti na Kinu koja dijeli 1300 kilometara dugu granicu s Myanmarom. Vlasti u Pekingu mlako su reagirale na puč, a do sada su imale srdačne odnose i s premijerkom Aung San Suu Kyi i s vojnom hijerarhijom koja ju je zadržala.

- Kina i Myanmar prijateljski su susjedi. Nadamo se da će sve strane pravilno riješiti svoje razlike u skladu s Ustavom i zakonskim okvirom da bi održale političku i socijalnu stabilnost, rekao je Wang Wenbin, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova. Myanmar je bila prva stanica regionalne turneje dobre volje prošlog mjeseca kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija, koji se obvezao da će toj državi besplatno dostaviti cjepivo protiv koronavirusa kineske proizvodnje.

Događaji u Myanmaru pokazali su da je svijet - od Azije do Europe - ušao u neizvjesnu i politički turbulentnu 2021. godinu brutalnije nego što se očekivalo.