PANDEMIJA

UZ KORONAVIRUS ĆEMO UVIJEK ŽIVJETI, NIKADA NEĆE POSVE NESTATI: Sve je više onih koji gube nadu u mogućnost pronalaska efikasnog lijeka

| Autor: Jurica Körbler
(EPA)

(EPA)


Nošenje maski, često pranje ruku, socijalna udaljenost i praćenje kontakata zaraženih neće okončati pandemiju koronavirusa. Sve to koristi da se spriječi još brže širenje virusa, ali bez pronalaženja efikasnog cjepiva borbu protiv ovog virusa čovječanstvo neće dobiti

Hoćemo li se više ikada riješiti koronavirusa? Kada će pandemija završiti? Ako je suditi po znanstvenim radovima koji su objavljeni u svijetu – nećemo se korone tako brzo i lako riješiti. Virusi i bolesti koje oni uzrokuju naprosto ne nestaju, pa će život generacija koje dolaze također biti u znaku korone, ako se uskoro ne nađu zaista uspješno cjepivo i lijekovi.

Nošenje maski, često pranje ruku, socijalna udaljenost i praćenje kontakata zaraženih neće okončati pandemiju koronavirusa. Sve to koristi da se spriječi još brže širenje virusa, ali bez pronalaženja efikasnog cjepiva borbu protiv ovog virusa čovječanstvo neće dobiti. Potvrđuju to brojna istraživanja provedena u cijelom svijetu, a sve je više onih koji tvrde da se efikasni lijek za Covid-19 nikada neće naći, a da ni cjepivo neće biti 100 posto efikasno da virus jednostavno nestane.

Dakle, ostaje priviknuti se na koronu, kao što se i u povijesti čovječanstvo priviknulo na suživot s virusima, bolestima i većim ili manjim epidemijama.

Poražene jedino male boginje

- Sada kada imamo mnogo virusologa i epidemiologa koji tvrde da će koronavirus postati endemski i cirkulirati i dalje u populaciji u svim godišnjim dobima, morat ćemo se naviknuti na život uz virus, kaže Nuekhet Varlik, profesor na Sveučilištu Južne Karoline u Americi.

Ako je suditi po istraživanjima na koje se poziva američki profesor koronavirus neće nestati kao što nije nestao ni HIV, virus koji uzrokuje AIDS, ali se danas zahvaljujući lijekovima infekcija se može držati pod kontrolom.

- Nažalost, uz nekoliko iznimaka, zarazne bolesti nikada ne nestaju. Čak i ako su se pojavile i prije tisuću godina, kaže američki profesor Varlik.

Postoji ipak jedan izuzetak, a to su male boginje. Cijepljenjem su iskorijenjene, a kampanja koju je vodila Svjetska zdravstvena organizacija od 1960. do 1970. bila je krajnje uspješna. Već 1980. proglašeno je da su male boginje iskorijenjene i za sada je to prva ljudska bolest, ujedno i jedina, koja je u potpunosti poražena. Ipak je riječ o iznimci, jer bolesti nažalost obično ne nestaju. Malarija je stara koliko i čovječanstvo, iako su napori doveli do određenih uspjeha, ali je bolest u nekim zemljama još uvijek endemska. U 2018. godini bilo je 228 milijuna slučajeva malarije i 405.000 smrtnih slučajeva širom svijeta.

Bolesti poput tuberkuloze, gube, ospica i dalje muče svijet i prate ga tisućljećima, unatoč cjepivima i lijekovima. Ni virus španjolske gripe nikada nije potpuno nestao. Nakon tri vala, time da je drugi bio smrtonosniji od prvog, ponovo se virus proširio, a onda zastao. Imunolozi tvrde da je 1920. godine društvo razvilo kolektivni imunitet, a Benito Almirante, šef klinike za zarazne bolesti bolnice Vall d'Herbon u Barceloni tvrdi da se španjolska gripa pojavljuje i dalje, ali mutirajući i prikupljajući genetski materijal od drugih virusa.

Alarmantni su podaci koji pokazuju smrtnost od zaraznih bolesti u svijetu, koje uzimaju gotovo trećinu stanovnika svake godine. Do nedavno je širenje zaraznih bolesti bio prije svega problem zemalja u razvoju, ali je globalizacija stvorila problem i u razvijenim zemljama. Ljudi putuju, obilaze egzotična mjesta i mnogi su tako izloženi zaraznim bolestima. Svoj obol problemu širenja zaraznih bolesti dale su i klimatske promjene.

Zarazne bolesti među nama

Malo tko zna da je i kuga, za koju većina misle da je nestala, još uvijek među nama. Kuga je bila i jedna od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti u povijesti čovječanstva, a proteklih 5000 godina bilo je izuzetno mnogo lokalnih epidemija. U tri evidentirane pandemije život je izgubilo stotine milijuna ljudi. Najpoznatija je pandemija sredinom 14. stoljeća koja je nazvana Crna smrt.

Ali, zaraza se širila i mnogo vremena poslije, pa čak i u razvijenim zemljama, s time da se nakon nekoliko godina smirivala. Izvještaji o pojavi kuge ukazuju da zaraze ima i dalje, a na osnovu podataka Svjetske zdravstvene organizacije od nje svake godine umre 1000 do 3000 ljudi u Africi, Aziji i Južnoj Americi. Zahvaljujući napretku medicine i pronalasku antibiotika kuga više nije tako smrtonosna, ali nikada nije nestala. Zato znanstvenici kažu da je i u ovom trenutku, kada iz dana u dan raste broj zaraženih i umrlih od Covida-19, najpotrebnije što prije doći do efikasnog cjepiva. Ali, tek onda počinje pravi posao koji uključuje stalno cijepljenje i praćenje zaraze ako će se i dalje širiti. Ospice i dječja paraliza javljali su se ponovo čim se posustalo od cijepljenja. Bilo je čak i mišljenja da će početkom dvadeset i prvog stoljeća zarazne bolesti nestati, jer se koriste efikasna cjepiva, ali se to nije dogodilo.

- To je utopija, tvrdi Paolo Bonanni, epidemiolog iz Firence, a ni imunitet stada nije rješenje da se ubuduće riješimo virusa. Pokazalo se to na primjeru nevjerojatnog neznanja Trumpove administracije koja je u jednom trenutku pustila virus u populaciju, a posljedice su bile katastrofalne. Većina uglednih znanstvenika kaže da bi taj sistem za čovječanstvo bio koban i donio bi smrt i patnju mnogih ljudi. Mnogo je primjera da imunitet krda nije donio rješenje, pa ”Nature” donosi jedan od njih, eksplozivno širenje virusa u brazilskom gradu Manaus gdje su mrtvi zakapani u obližnje šume. Tek kada su primijenjene mjere grad s dva milijuna stanovnika počeo je bilježiti manji broj umrlih, a zaraženo je bilo 66 posto ljudi. Ipak to nije pomoglo da se dođe do imuniteta krda, a nepoduzimanje mjera koštalo je mnoge ljudske živote.

Zaustavljanje širenja virusa

Ni u Italiji, u jeku epidemije, nije došlo do imuniteta krda, a švedski primjer nonšalancije prema virusu   tek treba detaljno ispitati. Predavanje virusu, tvrde epidemiolozi, nije rješenje, a Kristian Andersen, znanstvenik iz Kalifornije kaže da bi takav pristup doveo do katastrofalnih gubitaka ljudskih života bez garancije da bi se virus pobijedio. Jedini koji misle da će tako pobijediti virus su populistički političari, ali oni ionako ništa ne znaju. I mi u Hrvatskoj imamo sada slučaj da se dugo 'spavalo' pred širenjem virusa, kako bi se zadržao normalan život, a posljedice su sve veći broj zaraženih i grčevita bitka da se širenje virusa nekako zaustavi.

Mnogo je realnije da nas ove zime čeka vrlo teško vrijeme, iako ni znanstvenici nisu posve jedinstveni u stavu je li Covid-19 sezonski, poput gripe.

- Ovaj će virus baš ove zime biti agresivan više nego do sada. Slijede teški mjeseci i otrežnjenja, predviđa David Relman, mikrobiolog sa sveučilišta Stanford u Kaliforniji. Argument za to je da infekcije uzrokovane respiratornim virusima buknu baš po zimi, a ljeti je bolja situacija. Tako ostaje i strah da bi se koronavirus mogao agresivnije pojavljivati svake zime i da se toga nećemo tako lako riješiti. Ostaje sigurno samo to da ćemo još dugo morati koristiti maske i pridržavati se mjera socijalnog udaljavanja i da prva cijepljenja sigurno neće definitivno riješiti problem.

Kada je riječ o ovom i dalje misterioznom virusu mnogo toga ne znamo. Trump kaže da je riječ o kineskom virusu, a dugo se vodila polemika je li stvoren u laboratoriju i slučajno ili namjerno pušten ili se pojavio u prirodi, a preko šišmiša prenesen na ljude. Čekaju se i odgovori na mnoga pitanja, a prošlo je premalo vremena za njih. Ako je virus krenuo na svoj smrtonosni pohod prije godinu dana, očito iz Kine, trebat će sigurno još dosta mjeseci da se nađu adekvatni odgovori. Do cjepiva se došlo u rekordnom vremenu, a sada treba vidjeti je li je efikasno. Isto je i s lijekovima, ali ništa manji problem nije naviknuti se na novi način života. Posljedice će sigurno biti za čovječanstvo ogromne, propast će industrije, ljudi će ostati bez poslova, pitanje je kakva je i budućnost turizma.

Velike pandemije ostavile su i u povijesti čovječanstva dramatične posljedice. Ova je 'srušila' svijet u nepunih dvanaest mjeseci i shvatili smo koliko je i dalje znanost nemoćna u borbi protiv tako agresivnih virusa. Primjenjuju se metode koje su se koristile i u vrijeme pandemije kuge, a tek ćemo početkom sljedeće godine biti pametniji i vidjeti hoće li cjepivo bar donekle ublažiti dramatično stanje koje trenutačno vlada u svijetu.

Ima i bit će uvijek onih koji će u svemu vidjeti teorije urote, odbacivati realnost i tvrditi da epidemija ne postoji. Bit će i onih koji će odbacivati cijepljenje. Ali, većina stanovnika svijeta su ipak razumni i pametni ljudi koji shvaćaju da nam tek slijedi prava bitka protiv virusa koji će promijeniti tijek dvadeset i prvog stoljeća.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini