USUSRET PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA U FRANCUSKOJ

U travnju bi birači najveće europske države mogli "počistiti" Elizejsku palaču. PREDSJEDNIKA MACRONA UGROŽAVAJU KANDIDATI DESNICE

Poznato je kako je francuskom ljevicom dugo dominirala Socijalistička stranka i njezina socijaldemokratska politika, ali je pobjeda Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima 2017. dovela je do kraja dvostranačkog sustava u kojem je imala svoje mjesto. Ljevica je sada raznovrsna mješavina, uglavnom podijeljena između socijalista, zelenih i krajnje lijeve France Unbowed. Tu je i plejada malih krajnje lijevih stranaka koje su nastale nakon kolapsa Komunističke partije

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
Emmanuel Macron (EPA)

Emmanuel Macron (EPA)


Travanjski francuski predsjednički izbori – za koje glavni kandidat Emmanuel Macron još nije istaknuo kandidaturu – mogli bi najveću europsku državu odvući udesno, ali i ostaviti na dosadašnjem liberalnom političkom kursu. Očekuje se da će predsjednička utrka biti napeta i da se u Parizu neće slaviti 10. travnja, na prvi izborni krug, nego tek dva tjedna kasnije. Štoviše, posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi moglo biti i iznenađenja te bi Macron u drugom drugu mogao biti poražen od konzervativne protukandidatkinje Valérie Pécresse, liderice stranke Les Repulikans.

Prije toga, ona bi trebala nadmašiti dva druga jaka kandidata desnice s kojima je gotovo izjednačena u rejtingu. To su političari krajnje desnice Marine Le Pen i Eric Zemmour – a svaki od njih dobiva oko 16 posto glasova prema prošlotjednom istraživanju. Ipak, ne ujedine li se desni birači protiv Macrona, šanse su na njegovoj strani.

Pobjeda u drugom krugu

Ankete pokazuju da će Macron pobijediti u drugom krugu glasovanja u travnju, procjenjujući razliku od 51-49 posto ako se suoči s Pécresseovom, 55-45 posto protiv Le Pen i 61-39 posto protiv Zemmoura. U prosincu je francuska konzervativna stranka Les Republicans odabrala Valerie Pécresse, umjerenu šeficu pariške regije, da izazove Macrona sljedeće godine, što je izbor koji će vjerojatno imati veliki utjecaj na oblik kampanje. Naime, Pécress predstavlja glas umjerenosti, umjesto tvrdolinijaša Érica Ciottija koji je slovio kao mogući kandidat Republikanaca.

Ona je kandidaturu "zaslužila" obećanjima da će prepoloviti broj boravišnih dozvola za migrante koji nisu iz EU-a, pooštriti sudske kazne u nesigurnim gradskim četvrtima u kojima je policija pod pritiskom i zabraniti ženama koje prate svoju djecu na školskim izletima da nose muslimanske marame. "Republikanska desnica se vratila. Borit će se neumoljivom voljom. Francuska više ne može čekati", naglasila je Pécresse, prenosi mreža France24.

To je natjeralo drugu lidericu desnice Marine Len Pen, koja već treći puta izlazi na predsjedničke izbore, da skrene u mirnije vode, javlja The New York Times. Ona je iskoristila društvene mreže da bi započela posljednji dio svoje kampanje tri i pol minutnim video govorom koji je trebao prikazati kao vjerodostojnu i staloženu državnicu. Snimljena s velikim bijelim šalom oko vrata, prikazana je kako šeta oko staklene piramide Louvrea i govori ohrabrujućim tonom dok su njezine riječi popraćene tihom klavirskom glazbom. "Suočeni s opasnostima koje nas očekuju i izazovima koji su pred nama, pozivam vas da slijedite put razuma i srca", rekla je Marine Le Pen.

Riječ je o marketinškom triku da se odmakne od nasilnih poruka Érica Zemmoura, drugog popularnog kandidata krajnje desnice, tv zvijezde čiji je video na početku kampanje bio prožet isječcima ruševnih crkava, zapaljenih automobila i nasilnih sukoba s policijom koji su projicirali sliku kaotične Francuska. Zemmour kaže da se kandidira za predsjednika kako bi "spasio" svoju zemlju, koju opisuje napadnutu islamom, imigracijom i ljevičarskom politikom identiteta. Nasuprot tome, video Le Pen ju je pokazao okruženu nasmijanim ljudima dok je obilazila Francusku, posjećujući tvrtke i lučke gradove.

Odlučujućih sto dana

Do izbora je manje od sto dana i jasno je kako svatko bira svoju taktiku. Le Pen je poražena 2012. godine, kada je bila treća, te 2017. kada je u drugom krugu pobijedio Macron, te sada ima vjerojatno posljednju šansu za ulazak u Elizejsku palaču.Do prije nekoliko mjeseci očekivalo se da će Marine Le Pen biti glavni izazivač Emmanuela Macrona. Posljednje četiri godine provela je pokušavajući podići svoj kredibilitet i te obnoviti ekstremističke ideje svoje strane, Nacionalnog saveza kao respektabilnih. Iako se pridržavala oštrog nacionalističkog, antiimigrantskog stajališta svoje stranke, Le Pen je ublažila svoju dugogodišnju populističku ekonomsku agendu odustajanjem od prijedloga za izlazak iz eurozone i zagovaranjem ortodoksnije politike duga.

Ali, pojavili su se Eric Zemmour, polarizirajući krajnje desničarski polemičar koji je doživio golemi porast u anketama i Valérie Pécresse, političarka desnog centra čije tvrdolinijaške poruke o nacionalnoj sigurnosti i pitanjima imigracije ulaze „u sektor“ Marine Le Pen.

Francuski analitičari ocjenjuju kako je najveća prijetnja ambicijama arineLe Pen je Eric Zemmour. Analize su pokazale da je njegova puna promocija reakcionarnih ideja koštala Le Pen mnogih potencijalnih birača, te kako bi da bi dva kandidata krajnje desnice mogla sabotirati šanse jedan drugome. Na lijevoj strani francuske političke arene nije tako uzbudljivo. Kako piše The New York Times, turobno stanje francuske ljevice prije predsjedničkih izbora u travnju najbolje je prikazano u nizu nedavnih telefonskih poziva Arnauda Montebourga, nekadašnjeg ministra socijalističke vlade čija se kampanja za predsjednika jedva registrirala u anketama. Montebourg je na Twitteru objavio nekoliko videa na kojima telefonira s četiri druga ljevičarska kandidata, od kojih svi jednako loše stoje u anketama. Bila je to neugodna posljednja prilika da se socijalisti, zeleni, komunisti i ostali ljevičari potaknu da se ujedine iza jedinstvene predsjedničke kandidature.

U zemlji koja se pomiče udesno, ljevica je ostala bez glasa o pitanjima poput sigurnosti, useljavanja i nacionalnog identiteta, a nije uspjela iskoristiti val prosvjeda zbog okoliša i socijalne pravde koji trebao pružiti priliku za dobivanje podrške. "Ljevica je u situaciji nezabilježene ideološke krhkosti", rekao je Rémi Lefebvre, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Lille i dodao: “U ovom kontekstu, biti podijeljen znači samoubojstvo."

Ipak, skupina ljevičara pokušat će se organizirati da bi istaknuli barem jednog relevantnijeg kandidata. Sedam ljevičarskih kandidata trenutno se natječe za predsjednika te svi dobivaju jednoznamenkastu podršku birača. Zajedno, kandidati su dobili otprilike četvrtinu glasova, pa je prilika da će bilo koji ujedinjeni kandidat s ljevice prikupiti dovoljno glasova za prolaz u drugi izborni krug nevelika.

Mediji komentiraju da je nastojanje da se održe siječanjski predizbori na ljevici buđenje nade, što bi predsjedničku kampanju bi moglo uvesti u nove neizvjesnosti. "Opet govorimo o ljevici. Postoji neki novi pritisak", rekao je Lefebvre, profesor političkih znanosti za The New York Times, pitajući se može li francuska ljevica prevladati svoje podjele.

Kraj dvostranačkog sustava

Poznato je kako je francuskom ljevicom dugo dominirala Socijalistička stranka i njezina socijaldemokratska politika, ali je pobjeda Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima 2017. dovela je do kraja dvostranačkog sustava u kojem je imala svoje mjesto. Ljevica je sada raznovrsna mješavina, uglavnom podijeljena između socijalista, zelenih i krajnje lijeve France Unbowed. Tu je i plejada malih krajnje lijevih stranaka koje su nastale nakon kolapsa Komunističke partije.

Na preliminarnim izborima za kandidata ljevice sudjelovat će 300 tisuća ljudi koji su potpisali inicijativu, što je ekvivalent 40 posto svih članova lijevih stranaka u Francuskoj. Ipak, ljevica na predsjedničkim izborima neće imati velike šanse vjerujemo li Anne Hidalgo, gradonačelnici Pariza i kandidatkinji Socijalističke stranke čija je podrška pala na manje od pet posto. Ona je priznala da ljevica ide ka katastrofi. Dakle, izbor će pasti na Macrona, konzervativnu republikanku Pécresse ili ekstremno desne Le Pen ili Zemmoura. Ostalih tridesetak kandidata, koliko ih se do sada prijavilo, slobodno može reći – važno je sudjelovati.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini