NAKON RAZGOVORA U WASHINGTONU I BRUXELLESU
TRUMPOVA "BULDOŽER" DIPLOMACIJA udaljava Rusiju i Kinu sa Zapadnog Balkana
(EPA)
Previše dugo traje neriješeno pitanje u srcu Europe. Nekakva država je stvorena, ali ona nije ni živa ni mrtva, nije međunarodno prihvaćena. Amerika je ubrzala ekonomski dio, a Europska unija ima veće poluge utjecaja, jer su obje strane zainteresirane da uđu u EU
Nema dvojbe da će rasprave o američko-europskoj političkoj turneji vječitih rivala – predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Avdullaha Hotija koja je upravo završena u Bruxellesu – trajati još tjednima. Procjene o tome tko je što dobio i izgubio te je li veći uspjeh polučio predsjednik SAD-a Donald Trump na sastanku u Washingtonu ili posebni izaslanik Europske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak u Bruxellesu ovise ponajviše o tome tko ih izgovara. Pravi učinci pregovora i potpisanih sporazuma neće se brzo vidjeti na terenu ni kada se govori o ekonomskim dogovorima iz Bijele kuće, a još manje kada je riječ o briselskim političkim pregovorima koji se nastavljaju polovicom rujna osjetljivim temama „zajednice srpskih općina“ i međusobnim dugovanjima Kosova i Srbije.
Neobični dokumenti
Razgovori u Bijeloj kući – gdje su Vučić i Hoti sjedili ispred predsjednika Trumpa poput učenika ispred strogog profesora – izazvali su dozu ismijavanja i iz Moskve i iz Bruxellesa – što je manje važno od činjenice da se ne radi o potpisanim bilateralnim ili čak trilateralnim sporazuma. Naprosto, riječ je o dokumentima kojima su dvije države, Kosovo i Srbija, preuzele na sebe određene obaveze u zamjenu za ekonomsku pomoć, ali su ih i same potpisale. Na njima nema američke signature, a niti međusobne jer se države, unatoč inzistiranju kosovske strane, nisu međusobno priznale.
Američke dokumente zagrebački politolog dr. Dejan Jović nazvao je „pismima namjere“, bivši predsjednik Ivo Josipović naglasio je da se u njima ne radi o ničemu, dok su analitičari u regiji i u inozemnim medijima ponajviše isticali njihove odredbe koje nemaju izravne veze s Kosovom i Srbijom. Arapska tv mreža Al Jazeera upitnim je ocijenila obavezu otvaranja ambasada tih balkanskih država u Jeruzalemu dok su drugi isticali posvemašnju neobičnost dokumenta u kojem se one odriču suradnje s proiranskim Hezbolahom ili uvođenja „sumnjive“ kineske tehnologije pri čemu se najviše misli na 5G mrežu tvrtke Huawei od koje je odustalo mnogo europskim zemalja.
Ipak, ostvare li se najave o investicijama teškim 13 milijardi dolara koje uključuju autocestu Beograd – Priština i željezničku prugu te povezivanje s nekom od jadranskih luka – politički šušur ostat će zaboravljen u sjenci stvarne dobiti. Ostat će zaboravljena i poruka Marije Zaharove, glasnogovornice Kremlja i nekadašnje počasne gošće Zlatne trube Dragačeva da je Vučić pored Trumpa izgledao kao lik iz filma „Sirove strasti“ – koja je izazvala nemoćni bijes i diplomatsku reakciju Beograda.
- Dokumente koje su Kosovo i Srbija potpisali u Bijeloj kući treba gledati kao dio šireg povijesnog procesa koji se rješava“, izjavio je izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta Damon Wilson u intervjuu za Radio Slobodna Europu i dodao: „Mislim da je to znak dobrog napretka i skore normalizacije dijaloga između Beograda i Prištine, čak i pored toga što su održani izbori u Srbiji i nakon promjene vlasti na Kosovu. Vidjeti nastavak normalizacije, razmjene, dijaloga i pregovora koji uključuju vodstva i Srbije i Prištine je pozitivna stvar.“
Američki diplomat Wilson razgovore u Washingtonu smatra tek prvim korakom prema rješenju kosovskog pitanja: „Ne, ovo nije bio sveobuhvatan sporazum, nikako, ali mislim da je ovo dio većeg procesa koji predstavlja dodatni korak u tome da SAD rade sa dvije strane da bi donijele odluke koje su u njihovom zajedničkom interesu. Ovo je usmjereno na ekonomsku stranu, ali naravno, to ovisi i o politici.“ On smatra da se politički sporazum može postići tek zajedničkim pritiskom SAD-a i Europske unije, dok potcjenjivačku poruku iz Kremlja gleda kao na njihovo uočavanje promjene geopolitičkih odnosa na zapadnom Balkanu.
Bolna pitanja
- Svoje mjesto u slobodnom svijetu, ako hoćete, i bilo koji napredak između Beograda i Prištine će ubrzati kako kosovsko, tako i srbijansko mjesto u euroatlantskoj zajednici. Mislim da ovo što ste vidjeli predstavlja priznanje Kremlja da im je nelagodno što su predsjednik Vučić i naročito Srbija otvorili put vrlo drugačijoj vezi i partnerstvu sa SAD-om, rekao je Wilson za Radio Slobodna Europa.
Nastavak pregovora Srbije i Kosova u Bruxellesu popraćen je s mnogo pozitivnijim komentarima uključenih strana, kao i analitičara. Na njima se, doduše, nisu čule neočekivane inicijative poput međusobnog priznanja Kosova i Izraela koje je ocijenjeno iznenađenjem koje je predsjedniku Trumpu trebalo zbog izbora, ali se razgovaralo o nizu neriješenih i teških tema.
- Naši su pregovori kao i obično intenzivni i nisu uvijek laki, ali prevagnula je volja obje strane da unaprijede svoje rasprave, usprkos bolnim i složenim pitanjima o kojima se razgovara, kaže specijalni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.
Za razliku od Washingtona gdje su svi izgledali zatečeni, nakon sastanka u Bruxellesu premijer Kosova Avdullah Hoti „sa zadovoljstvom potvrđuje da je bilo napretka". Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da „nije nezadovoljan sastankom."
Kako javlja Deutsche Welle, obje strane kažu da je „najviši prioritet EU-integracija" i „nastavak rada na dijalogu kojem posreduje EU" te obećavaju da će „udvostručiti napore u usklađivanju s EU-om".
U Bruxellesu se takve izjave objašnjavaju i željom obje države da pregovaraju pod okriljem EU, što znači da im se trumpovska diplomacija znatno manja čini privlačnom. Napokon, u dva dana Washington je zaoštrio odnose Beograda s Moskvom, Pekingom i arapskim zemljama, a Kosova s Arapima – iako u Prištini ne vole da ih se naziva „muslimanskom zemljom“.
Ocjenjuje se i dao će Europska unija teško moderirati cilj kosovske strane o brzom „međusobnom priznanju“, ali očito će to doći na red tek na kraju razgovora o ekonomskim pitanjima, razmjeni informacija o nestalima, statusu srpske manjine na Kosovu i financijskim pitanjima. Briselski diplomati poručuju preko medija da EU ne želi nametati rješenja, te da će normalizacija odnosa podrazumijevati dogovore obje strane oko svih otvorenih pitanja.
Ulazak u NATO
Bivši ministar vanjskih poslova SR Jugoslavije Vladislav Jovanović, koji je tu dužnost obavljao u vladi Milana Panića, u analizi na Radio Beogradu kaže da su Washington i Bruxelles u „posao“ krenuli zajednički.
- Americi je pripao dio da kao buldožer probije pravce ekonomskog povezivanja, odnosno normaliziranja odnosa u ubrzanom tempu. Ostala su neka pitanja koja su dopunjujuća i to je prepušteno Europskoj uniji da dalje nastavi. Dobar dio čine preostala konkretna ekonomska pitanja, a ima i novih, kao što su humanitarna pitanja. Ali i jedno i drugo se radi po ubrzanom tempu, jer je očigledno da tvorci nezavisnosti tzv. Kosova osjećaju da im vrijeme izmiče i da ne radi više u njihovu korist. Previše dugo traje neriješeno pitanje u srcu Europe. Nekakva država je stvorena, ali ona nije ni živa ni mrtva, nije međunarodno prihvaćena. Amerika je ubrzala ekonomski dio, a Europska unija ima veće poluge utjecaja, jer su obje strane zainteresirane da uđu u EU, potvrđuje Jovanović tezu američkog diplomate Damona Wilsona da je krajnji cilj Beograda i Prištine ulazak u euroatlantske integracije po cijeni koju moraju namiriti.
Odnosi Kosova i Srbije možda će se, poslije razgovora u Washingtonu i Bruxellesu, doista odrmrznuti, ali povijesnog sporazuma o međusobnom priznanju dugo još ne će biti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
