Tečaj eura skliznuo je u utorak na međunarodnim tržištima prema najnižim razinama u dva mjeseca dok tržišta čekaju sastanak Europske komisije o talijanskom proračunu na kojem bi Bruxelles mogao poduzeti nezapamćeni potez i odbaciti proračun te naložiti talijanskoj vladi njegove korekcije.
Jutros se eurom trgovalo po 1,1440 dolara, što znači da mu je cijena oslabila 0,2 posto u odnosu na zatvaranje dan ranije i približila se najnižim razinama u dva mjeseca, od 1,1432 dolara, na koje se nakratko spustila 9. listopada.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest vodećih svjetskih valuta, ojačao je blagih 0,1 posto, na 96,158 bodova, što su mu najviše razine u dva mjeseca. Njegovo jačanje pripisuje se previranjima u Europi i očekivanjima da bi američka središnja banka Fed u uvjetima snažnog gospodarstva mogla dizati kamatne stope brže nego se predviđalo.
Dolar je oslabio 0,4 posto prema jenu i njime se jutros trgovalo po 112,32 jena.
Spor oko talijanskih proračunskih planova i neizvjesnosti u vezi dogovora o brexitu navode investitore na zaključak da bi se mogla nastaviti politička previranja u Europi. Takvo ozračje pridonosi njihovu većem zazoru spram rizičnijih investicija pa su ojačale japanska i švicarska valuta, valute-utočišta u nestabilnim vremenima, dok su pod pritiskom bile one koje nose veći prinos, poput australskog i novozelandskog dolara.
Prinosi na talijanske državne obveznice ojačali su u utorak pred odluku EK o proračunu. Mario Centeno, šef euroskupine koja okuplja ministre financija eurozone, u ponedjeljak je izjavio da je uvjeren da je moguće postići dogovor.
"Izgledi za normalizaciju monetarne politike glavni su razlog zbog kojeg je euro mogao jačati u proteklih godinu dana. Međutim, sve je veći rizik da će ta potpora sada početi splašnjavati", kazala je valutna analitičarka Commerzbanka Thu Lan Nguyen.
Napetosti između Rima i Bruxellesa vjerojatno će ojačati, posebno ako EK pokrene proceduru prekomjernog manjka protiv Italije, napisao je u bilješci Philip Wee, valutni analičar u tvrtki DBS.
"To će od Italije zahtijevati pripremu plana korektivnih mjera kako bi se smanjio veliki javni dug, trenutno na oko 130 posto BDP-a, nasuprot 60 posto propisanih u EU prema kriterijima iz Maastrichta", smatra Wee. (Hina)