(Hina/EPA)
State Department žali zbog ostavke američkog izaslanika na Haitiju Daniela Footea, koji je osudio američka „nehumana“ protjerivanja tisuća haićanskih migranata, a Bijela kuća opovrgnula je u četvrtak navode da ih šalje u Guantanamo.
„Nažalost, umjesto da sudjeluje u procesu donošenja odluka usmjerenog prema pronalasku rješenja, posebni izaslanik Daniel Foote je dao ostavku i krivo procijenio okolnosti svoje ostavke“, priopćio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.
„Nije uspio iskoristiti veliku priliku da potakne zabrinutost zbog migracije tijekom svog mandata, nego je umjesto toga dao ostavku“, dodaje Price.
Foote je ponudio ostavku i osudio američka "nehumana" protjerivanja tisuća haićanskih migranata iz SAD-a u njihovu domovinu u kojoj vlada sve veća nesigurnost koju siju oružane bande, uz razoran potres koji je pogodio otok u kolovozu, pri čemu je poginulo nekoliko tisuća ljudi, te ubojstvo predsjednika Jovenela Moisea mjesec dana ranije.
"Neću se pridružiti nehumanoj i kontraproduktivnoj odluci Sjedinjenih Država da deportira tisuće haićanskih izbjeglica i ilegalnih imigranata na Haiti, u zemlju u kojoj su naši dužnosnici smješteni u sigurnim kompleksima zbog opasnosti od naoružanih bandi koje kontroliraju svakodnevni život", napisao je Foote u pismu ostavke koje nosi datum od srijede i upućeno je državnom tajniku Antonyju Blinkenu.
Foote je imenovan 22. srpnja s ciljem da "olakša put do mira i stabilnosti" i pomogne u "održavanju slobodnih i pravednih izbora" pošto je 7. srpnja ubijen Moise.
Migrante ne šaljemo u Guantanamo
Bijela kuća je u četvrtak objavila da je na Haiti vraćeno 1401 migranata i da se njihov povratak nastavlja.
Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki odbacila je navode o premještanju migranata s američke južne granice u Guantanamo na Kubi gdje se nalazi američka vojna baza i zatvor za teroriste uspostavljen nakon napada 11. rujna 2001.
Novinska izvješća od srijede govore da je ministarstvo za domovinsku sigurnost izradilo novi ugovor da se otvori centar za migrante u Guantanamu za haićanske izbjeglice kako bi se uklonili s granice s Meksikom.
"Nikada takav plan nije postojao", rekla je Psaki.
Sjedinjene Države obustavile su protjerivanja haićanskih migranata nakon razornog potresa na Haitiju 14. kolovoza, ali to se promijenilo nakon okupljanja više od 15.000 migranata, većinom Haićana, u nekoliko dana ispod jednog mosta u Teksasu.
Bijela kuća je u četvrtak dodala da je u Del Riju, gradu u toj saveznoj državi, ostalo manje od 5 tisuća Haićana.
Od nedjelje američke migracijske službe su unajmile 12 letova za deportaciju više od 14.000 ljudi, među kojima više stotina djece, u glavni grad Port-au-Prince i drugi po veličini grad Cap-Haïtien.
Čelnik agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice Filippo Grandi upozorio je ovaj tjedan da bi američko slanje migranata nazad na Haiti moglo kršiti međunarodne zakone.
Haiti, jedna od najsiromašnijih država na svijetu, i prije razornog potresa bio je u kaotičnoj situaciji – zemlja je imala velike brojeve slučajeva covida-19, a politička kriza kulminirala je prošli mjesec ubojstvom predsjednika Jovenela Moisea.
Bivša francuska kolonija, naseljena afričkim robovima zbog rada na plantažama šećerne trske i kave, još uvijek se oporavljala i od potresa 2010. godine koji je pogodio prijestolnicu i ubio više od 200 tisuća ljudi. Otočnu državu žestoko je pogodila i pandemija covida-19.