Španjolski kralj Felipe VI neće prisustvovati ceremoniji inauguracije sudaca u Kataloniji zbog vladinog straha od sukoba s katalonskim pokretom za neovisnost te mogućih prosvjeda, objavljeno je u četvrtak.

„Vlada nije dopustila njegov odlazak ondje“, izvijestila je španjolska javna televizija RTVE, pozivajući se na izjavu Općeg pravosudnog vijeća (GJC), tijela koje okuplja suce u Španjolskoj.

Kralj je dosad uvijek sudjelovao na ceremoniji imenovanja sudaca, koje će u petak biti održano u Barceloni.

Potpredsjednica vlade Carmen Calvo rekla je novinama El País kako je odluka da ne ide ondje “dobra”, no udruga sudaca APM je zatražila pojašnjenje.

Felipe VI je ranije oštro kritizirao zahtjev za nezavisnošću Katalonije, autonomne pokrajine na sjeveroistoku zemlje, sa 7,5 milijuna stanovnika. Pokret za nezavisnost odbija pak monarhiju koja je oživjela 1975. godine nakon 36-godišnje diktature generala Francisca Franca, a koji ju je pred smrt odobrio. Imidž monarhije je dodatno narušen nakon što je u kolovozu bivši kralj Juan Carlos, otac Felipea, otišao u inozemstvo u trenutku dok ga se istražuje za korupciju, a pritom ne otkrivši javnosti mjesto na koje je otišao.

Lijeva koalicijska vlada premijera Pedra Sáncheza pokušava ovih dana pridobiti Katalonsku republikansku ljevicu (ERC), najveću stranku za nezavisnost, da odobri vladin proračun. Sánchez ima manjinsku vladu pa prilikom glasanja u parlamentu ovisi o katalonskim i baskijskim strankama koje promiču neovisnost.

„Odluka da kralj ne ide na inauguraciju sudaca je bez ikakve sumnje dobra odluka“, izjavio je španjolski ministar pravosuđa Juan Carlos Campo za radijsku postaju Cadena SER. „Vladina najvažnija obveza je štiti institicije, a monarhija je institucija“, dodao je.

Na pitanje tko je donio odluku ministar je izbjegao dati precizan odgovor ograničivši se na izjavu: „Odluku je donio onaj koji ju je trebao donijeti“.

U srijedu je vlada najavila kako će pregledati zahtjeve za amnestijom devetero katalonskih dužnosnika, koji su prošle godine osuđeni na zatvorske kazne od 9 do 13 godina. Osuđeni su jer su 2017. organizirali referendum o neovisnosti, kojeg je bio zabranio španjolski Ustavni sud.

Katalonski zatvori, u kojima se nalaze, omogućili su pritvorenicima poluslobodni režim pa oni smiju tijekom tjedna odlaziti na posao, no oni traže potpuno oslobađanje.

Španjolska vlada želi provesti reformu pravosuđa u sklopu čega bi zatvorske kazne za poticanje na ustanak i pobunu bile niže. Oporbena desnica kritizira vladu tvrdeći kako podilazi „onima koji razbijaju državu“, a sve kako bi ostala na vlasti.

Sánchezov lijevi centar PSOE i manjinski lijevi Podemos uspostavili su koalicijsku vladu prije devet mjeseci pa s katalonskom regionalnom vladom dogovorili sastanke oko statusa te bogate regije. Kriza s koronavirusom odgodila je te susrete.

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra nastavlja inzistirati na referendumu i punoj nezavisnosti, što vlada u Madridu odbija.

Povezane vijesti

• Madrid započeo pravnu bitku s katalonskim secesionistima
• Španjolska: Uhićene 3 osobe povezane s Islamskom državom
• Pravosuđe 2015. u sjeni odluka Ustavnog suda