Dok istražitelji iz Bruxellesa ispituju što se to sve događa u farmaceutskoj kompaniji AstraZeneca, a u Hrvatskoj se željno očekuje njihovo cjepivo, Njemačka je objavila da se ono može dati samo osobama mlađim od 65 godina. Naime, ne postoji dovoljno podataka koji bi preporučili upotrebu ovog cjepiva starijim ljudima. Njemačko Ministarstvo zdravstva će nakon što Europska agencija za lijekove donese odluku o oxfordskom cjepivu preporučit će da se s njim cijepe osobe od 18 do 65 godina starosti.

Dužnosnici belgijske savezne agencije uzeli su u tvornici i uzorke i cijelu dokumentaciju koja je do kraja zaoštrila odnose ove kompanije i Europske unije, a detaljni pregled cijelog objekta najavljen je za sljedeće dane. Gotovo da se ne pamti da je izvedena jedna takva akcija u farmaceutskoj kompaniji, a sve zbog sumnji EU da AstraZeneca nešto mulja oko cjepiva, nakon što je britansko-švedski proizvođač najavio da će zemljama EU isporučiti svega 25 posto obećanih i dogovorenih količina. Istovremeno AstraZeneca je dogovorila s Velikom Britanijom hitnu isporuku 2 milijuna doza, s argumentom da su gotovo tri mjeseca pred EU sklopili s njima ugovor. A i britanski regulator je cjepivo odobrio još u prosincu.

Sad istražitelji trebaju dokučiti je li cjepivo koje je ovih dana proizvedeno preusmjereno u Britaniju i je li to glavni razlog što će Europljani ostati bez njega. AstraZeneca se pokazala i kao tvrdi pregovarač s Bruxellesom, očito ne poštujući dogovoreno, ali istovremeno znajući da mogu raditi što hoće zbog slabosti EU-a koja gotovo niti jedan problem ne može efikasno riješiti.

Rastezljiv pojam

Uzalud je Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravstvo kritizirala AstraZenecu, tvrdeći da se protivi logici 'tko prvi dođe, njemu cjepivo'. ”To može funkcionirati u mesnici, ali ne i u ugovorima o kupnji cjepiva”. Tvrtka joj je arogantno poručila da se nije ni obavezala na striktne rokove, već iskazala 'najbolje napore' da će proizvesti dovoljne količine, a to je onda i rastezljiv pojam. Sve u svemu, prepucavanje se nastavlja, a znajući efikasnost Bruxellesa teško je za očekivati da će Europljani profitirati.

Sada se sve naravno diže i na politički nivo, pogotovo nakon što je Velika Britanija izašla iz EU-a. I oni skeptični za budućnost Britanije bez ujedinjene Europe blagonaklonjeno gledaju na ovu avanturu Londona, smatrajući da je u prvoj bitci Britanija nadigrala Europu. Uspjelo je to i Srbiji, u koju je stigla velika količina novog cjepiva, pa njihovi euroskeptici likuju. ”Da smo u EU čekali bi na milost i nemilost farmaceutskih kompanija”, tvrde u Beogradu koji dobiva cjepivo od Amerikanaca, Kineza i Rusa.

A u Americi šute oko cjepiva Pfizera i Moderne, jer će velike količine upravo ići njima, da bi se realizirao Bidenov plan o 100 milijuna procijepljenih u prvih 100 dana njegovog mandata.

Tako su glavni gubitnici Europljani i Europska komisija koja se nije iskazala u dogovaranju posla oko nabavke cjepiva. Ursula von der Leyen je inzistirala da to bude zajednički posao, kako bi se dokazala 'snaga' Unije, a pokazalo se upravo obrnuto. Zato i AstraZeneca dijeli lekcije Bruxellesu, a Europa šalje istražitelje, dok cjepiva ima u malim, krajnje nedovoljnim količinama.

Njemački ministar zdravstva Jens Spahn najavljuje još bar 10 teških tjedana, jer mnoge kompanije šire pogone, što iziskuje hitne građevinske radove. Čeka se i nalaz inspekcije u mjestu Seneffe, 25 kilometara južno od Bruxellesa gdje se proizvodi cjepivo AstraZenece, a konačni sud dat će stručnjaci iz Belgije, Španjolske, Italije i Nizozemske koji su i krenuli u inspekciju. To što je EU uložila 336 milijuna eura u istraživanja AstraZenece u zamjenu za 400 milijuna doza cjepiva sada je 'stara priča', a ni sav taj novac još nije stigao na račun kompanije. Tako se mnogo toga vrti u krug, svatko ima svoj pristup i svoja tumačenja, pa moralni aspekti ove priče malo koga uzbuđuje. Cjepiva nema i tu je kraj.

Ono dugo najavljivano svjetlo na kraju tunela još je ipak jako, jako udaljeno. A nervoze je sve više u europskim zemljama nakon brutalnih sukoba policije i prosvjednika u Nizozemskoj, kojima je dosta restrikcija. Mnogi predviđaju da će se val namira širiti po svim zemljama EU, a teško da će zaobići i Hrvatsku. Ugostitelji su već na rubu pucanja, a kako se približavaju topliji mjeseci i turizam je krajnje ugrožen. Ne dođe li najkasnije do ožujka do stabilizacije posljedice bi mogle biti jako teške. Potpore kasne svima koji imaju na njih prava, a dosta je logično da će u periodu koji slijedi biti i sve manje novca.

Za Hrvatsku činjenica što nema dovoljno cjepiva, a turistička se sezona približava može biti krajnje alarmantna. Jer, kako nema cjepiva u Hrvatskoj, nema ga ni u Europi, a onda je pitanje kada će profunkcionirati promet i kada se mogu očekivati prvi gosti. Kako sada stoje stvari gotovo je sigurno da ih do travnja neće biti, a neizvjesno je hoće li se stanje u Europi popraviti i u svibnju.

Profunkcionirao je i novi sustav tamnocrvenih područja u Europi kojeg kontrolira Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti. Ali, očito ni to ne funkcionira dobro, pa su Talijani poludjeli od bijesa kada su vidjeli da su tri regije 'završile' u tamnocrvenoj boji, iako podaci ne ukazuju da bi tamo trebale biti. Radi se o turističkim talijanskim pokrajinama, od Venezie Giulie do Veneta, po je od vlade u Rimu zatražena hitna intervencija da se to ispravi. ”Tražimo da se odmah djeluje u obrani talijanskih regija”.

Kako vrijeme ide, nervoze je i oko Covida-19 sve više. A kako uz sve to ide u drastičan pad ekonomskih pokazatelja malo je nade da će ova godina donijeti Europi oporavak. Nijemci su već odustali od blistavih brojki i očekuju manji rast, Talijani masovno otpuštaju, Francuzi se boje mjeseci koji dolaze. A kada veliki 'kihnu', mali poput Hrvatske se potpuno razbole. Sada se tek vidi kakva je šteta da nužne reforme nisu provedene u dobra vremena, kada je i u Europi bilo dobro.

Božinovićev mig

A mi sve karte i dalje stavljamo na turizam, dok UN objavljuje podatak da je globalni turizam izgubio 1,3 bilijuna dolara u teškoj prošloj godini. I dalje zrakoplovi malo lete, ugostitelji su pod restrikcijama, hoteli pusti, velike manifestacije kao filmski festival u Cannesu odgađaju se za toplije mjesece. Strpljenje gubi i uvijek prisebna kancelarka Angela Merkel, koja je zgrožena njemačkim modelom borbe protiv korone. Poruka iz njenog kabineta je da zemlje sjede na bačvi baruta i da je mnogo toga izmaklo kontroli. ”Moramo biti još stroži”, traži Merkel, nakon što je dobila podatak da je ipak 50.000 Nijemaca božićne blagdane provelo na ekskluzivnim mjestima. ”Sto puta sam se pitala zašto se takva putovanja naprosto ne zabrane”.

A život između zabrane i očekivanja jako je težak. Hrvati nekako plivaju, za sada značajnijih prosvjeda nema, pa se dobiva dojam da je za neka zanimanja gotovo svejedno rade li ili ne. Naravno, to nije tako, a posljedice ćemo vidjeti tek u sljedećim mjesecima. Do tada ćemo čekati na nove Vladine odluke. Svi ostali i dalje čekaju Božinovićev mig, Božinović čeka mig iz Bruxellesa, a Bruxelles vodi donkihotovski rat sa farmaceutima. Nije baš utješno.

Povezane vijesti

• CJEPIVO PROTIV KORONE DO KRAJA GODINE? Prvi put se spominju konkretni datumi
• CJEPIVO PROTIV KORONE NEĆE NAM BRZO VRATITI NORMALU "Ne znamo kad će učinkovito cjepivo biti dostupno, koliko će biti učinkovito i, ono ključno, koliko brzo može biti distribuirano"
• CJEPIVO PROTIV KORONE STIŽE U PROSINCU? Izgledno privremeno odobrenje za upotrebu onog Oxfordskog