BUKUREŠT
Rumunjska dijaspora, poželjno biračko tijelo
(Hina/EPA)
Ikona obješena na zidu, odjeća koja se suši na užetu, stol i dvije stolice na terasi: u Paraiestiju, u središnjem dijelu Rumunjske, sve ostavlja dojam da su vlasnici nakratko odsutni. Ali prvi dojam vara: kuća je napuštena, kao i svaka druga u tom seocetu s 250 duša. Izrezbareni drveni stupovi pucaju, krovovi se urušavaju, a korov osvaja dvorišta.
"U ovoj je ulici ostalo jako malo ljudi, otišli su ili umrli", rekla je Viorica Balasoiu (70), koja živi sama u svojoj kući na vrhu brežuljka.
Demografska kriza koja pogađa Rumunjsku kao i ostale zemlje bivšeg komunističkog bloka od povratka demokracije i otvaranja granica 1989. ne pokazuje naznake da bi joj uskoro mogao doći kraj. Po portalu za zapošljavanje eJobs, Rumunji su od početka godine podnijeli dva milijuna zahtjeva za zapošljavanje u inozemstvu.
Sve više odlaze oni s diplomom, rekao je direktor rumunjskog eJobsa Bogdan Badea.
Rumunjsku dijasporu čini već četiri milijuna ljudi, od ukupno 20 milijuna stanovnika, koji su otišli na rad u zapadnu Europu ili preko Atlantika privučeni boljim plaćama nego kod kuće.
Rumunji u inozemstvu, koji su 2018. poslali svojim obiteljima gotovo tri milijarde eura, na svakim su izborima meta su 'udvaranja' stranačkih kandidata. Prvi krug predsjedničkih izbora koji će se održati u nedjelju po tome nije iznimka.
Redovi za čekanje
Glasovi emigranata mogu doista promijeniti rezultat izbora, kao što se dogodilo 2009. kada je 100.000 glasova dijaspore donijelo pobjedu kandidatu desnog centra za predsjednika države Traianu Basescuu, koji je porazio ljevičara Mirceu Geoanu.
Na prethodnim izborima dugi redovi za čekanje ispred birališta u europskim prijestolnicama izazvali su bijes birača i stajali dužnosti dvojicu ministara vanjskih poslova optuženih da su loše organizirali glasanje.
Za ove predsjedničke izbore broj birališta u inozemstvu je utrostručen i emigranti imaju tri dana za glasanje.
Vraćanje tih ljudi u zemlju jedno je od rijetkih pitanja u vezi kojih suglasje glavnih kandidata.
"Vaša budućnost je u Rumunjskoj", poručio je nedavno predsjednik s desnog centra Klaus Iohannis, za kojeg se vjeruje da će pobijediti u drugom krugu izbora 24. studenoga.
Ista poruka može se čuti i od kandidatkinje ljevice i bivše premijerke Viorice Dancile, te mladog političara Dana Barne, vođe centrističke stranke Savez za spas Rumunjske (USR). Oni će se vjerojatno boriti za drugo mjesto.
Unatoč tim pozivima, broj onih koji se žele vratiti je u padu, spustivši se od 57 posto 2017. na 47 posto ove godine, po istraživanju instituta Ioen-I Research. Kao glavni razlog navode veliku korupciju u domovini.
Mnogi emigranti sudjelovali su tijekom ljetnih praznika na prosvjedima u Rumunjskoj koji su redovito pratili tri godine mandata socijaldemokrata koje se optuživalo da žele potkopati neovisnost pravosuđa.
Lijeva vlada pala je 10. listopada, a zamijenio ju je kabinet desnog centra.
Trava i korov
Adrian (43) radi šest mjeseci na godinu u građevinarstvu u Velikoj Britaniji. Ušteđenim novcem sagradio je kuću u Albesti, u središnjem dijelu Rumunjske, i nada se da će ta moderna vila potaknuti njegovu još malu kćer da ostane u zemlji.
Premda Rumunjska bilježi dinamičan gospodarski rast, prosječna plaća iznosi 647 eura neto na mjesec s velikim razlikama među regijama. Zemlja ima tri najsiromašnije regije u EU-u.
Živeći na rubu Paraiestija, Nicolae Ion ne želi otići.
"Siromaštvo mi govori da odem, ali tada će šuma zaposjesti ovo područje", kaže je 42-godišnjak, čiji brat i sestra rade u zapadnoj Europi.
"Prije, kada sam išao kupovati kruh susretao bih više djece, danas toga više nema", kaže tužno.
U školskom dvorištu proširio se korov i pasu dva konja. Učenici im ne smetaju jer je škola zatvorena prije četiri godine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
