Politička histerija koju smo proteklih dana gledali u susjednoj Srbiji te čiji je vrhunac propali pokušaj Aleksandra Vučića da posjetom Jasenovcu i Pakracu zamagli unutarnjopolitičke probleme u svojoj zemlji, svakako jedan od uzroka ima na Kosovu. Tamo se službeni Beograd našao pred svršenim činom izbacivanja svojih institucija iz te neovisne države i to u trenutku kada se, više od tri mjeseca od izbora, konstituira Narodna skupština Srbije i formira vlada na čelu s novim premijerom.

Dok demokratska srbijanska javnost odavno shvaća da je Kosovo ostvarilo svoju državnost, Vučićeve vlasti bave se stvaranjem privida da su Kosovo i Metohija ili južna pokrajina još uvijek pod jurisdikcijom Beograda. Ali, prije nego što su kosovske vlasti krenule s ostvarivanjem svojih političkih ciljeva – vidljivih na razini promjene registarskih pločica i zamjeni osobnih dokumenata – a koje predstavljaju potvrdu državnosti i na sjevernom djelu zemlje gdje ponajviše živi manjinsko srpsko stanovništvo, predsjednik Vučić dobio je dva snažna udarca iz međunarodne zajednice na temu Kosova.

Bruxelles i Putin

Jedan je stigao iz Europske unije s kojom Srbija već 101 mjesec pregovara u članstvu bez većeg uspjeha; otvorena su samo dva pregovaračka poglavlja. Njemački kancelar Olaf Scholtz za posjeta Beogradu jasno je rekao da se Srbiji pristup Bruxellesu otvara kada se međusobno priznaju s Kosovom i uvedu sankcije Rusiji. Ruski predsjednik Vladimir Putin dva puta je tijekom ukrajinskog rata spomenuo Kosovo kao presedan koji i Rusija može primijeniti za priznanje Narodnih Republika Donjeck i Lugansk, gdje se upravo vode žestoke borbe.

"Rusija ima svako pravo da prizna republike u Donbasu po Povelji Ujedinjenih nacija, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin i kao primer za presedan naveo proglašenje kosovske nezavisnosti. "Kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, Međunarodni sud pravde, pritisnut od zapadnih zemalja, presudio je da je po Povelji UN, kada je zemlja proglasila nezavisnost, nije bilo potrebno da traži dozvolu od centralne vlade. Tada je postavljen presedan", kazao je Putin prošlog mjeseca.

Gubitak Rusije kao važnog saveznika na Kosovu Aleksandru Vučiću – koji s Moskvom mora nastaviti igrati u rukavicama zbog dobave nafte i plina – nije ostavio mnogo manevarskog prostora za manipulacije vlastitom javnošću. Ne može Kosovu prijetiti ni vojnom intervencijom jer se tamo nalaze snage KFOR-a, odnosno NATO zemalja, uključujući i hrvatski kontingent, pa mu ostaje potpirivanje sukoba s Hrvatskom i suradnja s Miloradom Dodikom u Republici Srpskoj.

Naravno, Priština nije sjedile skrštenih ruku. Vlada Kosova, na čelu sa premijerom Albinom Kurtijem, usvojila je odluku o preregistraciji automobila sa registarskih oznaka gradova na Kosovu koje izdaju organi Srbije, na RKS (Republika Kosovo) tablice. Radi se o automobilima sa registarskim oznakama PR (Priština), GL (Gnjilane), PZ (Prizren), KM (Kosovska Mitrovica) i slično. Tablice sa oznakama gradova na Kosovu koje izdaje Srbija, u srpskim sredinama južno od rijeke Ibar ukinute su još 2011. godine, nakon potpisivanja sporazuma Kosova i Srbije o slobodi kretanja. Na sjeveru Kosova ipak je bilo moguće voziti automobile registarskih KM tablica koje izdaje MUP Srbije, što je bilo u suprotnosti sa Briselskim sporazumom Kosova i Srbije.

Blokade zbog tablica

Koliko je ta tema politizirana, vidjelo se prošle jeseni kada je Kosovo uvelo Srbiji recipročne mjere oko registarskih oznaka, zbog čega je došlo do pobune Srba na sjeveru Kosova i blokade graničnih prijelaza. Pod pritiskom Bruxellelsa postignuto je privremeno rješenje da se preko registarskih oznaka bijelim naljepnicama preljepljuju državni simboli na tablicama. Ali, Priština je sada odlučila ukinuti srbijanske tablice te između 1. kolovoza i 31. rujna preregistrirati sva vozila. Ukidaju se tablice s "KIM" oznakama i važećim ostaju samo "RKS" tablice. Nakon tog roka, preregistracija neće biti moguća.

"Ministarstvo unutarnjih poslova Kosova se obavezuje da poduzme sve neophodne radnje i mjere u cilju sprovođenja ovog procesa", poručuju iz Prištine i dodaju kako se na građani koji imaju osobne dokumente izdane u Srbiji dobiti potvrdu koja ih zamjenjuju. Dakle, kosovska vlada prestala je priznavati srpske dokumente, što je izazvalo bijes u Beogradu i pretvorilo se u političku temu koja je na granici otvorenog sukoba.

Srpska uprava za Kosovo koja se naziva „Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije“ ustvrdila je da "Albin Kurti prijeti ratom protiv Srba na Kosovu". "Odluka institucija u Prištini da zabrane srpske osobne karte i nakon 30. rujna ukinu važenje registarskih oznaka sa imenima srpskih gradova 'KM', 'GL', 'PR', "UR" i drugima, uz najavu da će nakon tog roka ta vozila biti oduzimana, predstavlja direktni udar na sve Srbe i južno i posebno sjeverno od Ibra", kažu u Beogradu gdje predviđaju recipročnu mjeru pa će državljani Kosova također na granici dobiti zamjensku potvrdu koja im zamjenjuje osobnu iskaznicu. Kosovske vlasti – kako je prije nekoliko dana prikazala Radio televizija Srbije – uklanjaju i prostorije „srpske vlasti“ na sjeveru Kosova. Policijskim upadima jednostavno oduzimaju dokumentaciju i zatvaraju „predstavništva“ susjedne zemlje koja ih ne priznaje.

Maratonski dijalog

Dijalog o sporazumu Kosova i Srbije vodi se od 2011. godine, pod pokroviteljstvom Bruxellesa i Washingtona, potpisano je tridesetak sporazuma koji nisu zaživjeli. Prvi tehnički sporazum o graničnom režimu potpisan je 8. ožujka 2011, a politički sporazum o normalizaciji odnosa, poznat kao Briselski sporazum, potpisan je 2013. godine. Tijekom 2015. i 2016. godine dogovoren je sporazum o srpskoj zajednici općina te sporazum o pravosuđu koji je konačno dogovoren 2017. godine. Pregovori su prekinuti na inicijativu Beograda 2018. godine kada je Kosovo uvelo carine od 100 posto na robu uvezenu iz Srbije. Nastavljeni su tek 2020. susretom Aleksandra Vučića i premijera Abdulaha Hotija u Bruxellesu, gdje je te godine imenovan slovački diplomat Miroslav Lajčak kao specijalni izaslanik EU za odnose Kosova i Srbije.

U posljednjim mjesecima mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa u jesen 2020. došlo je do susreta Abdulaha Hotija i Vučića u Bijeloj kući. Nakon toga dogovorena je normalizacija željezničkog prometa između Beograda i Prištine te izgradnja puta na istoj relaciji. Nešto kasnije u Berlinu je dogovorena redovita avionaska linija Beograd-Priština.

Očito je da se u jedanaest godina napravilo malo u normalizaciji odnosa te dvije neovisne države, ali i da Srbija nema snažniju političku opciju koja bi prihvatila nezavisno Kosovo. Pobjeda Aleksandra Vučića na predsjedničkim izborima i stjecanje većine koju će njegova Srpska napredna stranka imati u parlamentu potvrđuju da će status quo ostati još dugo vremena.

Naravno, uz dizanje tenzija na temu registarskih tablica i osobnih iskaznica, kojima Kosovo dokazuje svoju državnost na cijelom teritoriju, dok je Srbija ostala bez utjecaja u nekadašnjoj "južnoj pokrajini". Riječi Vladimira Putina o kosovskom presedanu dokaz su i da je Beograd izgubio najvažnijeg saveznika u političkoj borbi na Kosovom Polju.

Povezane vijesti

• Brnabić kaže da bi vojska mogla intervenirati ako Kosovo osnuje vojsku
• Formiranje vojske Kosova: glavni tajnik UN-a poziva na suzdržanost
• NAORUŽANI ALBANCI UPALI U SELO NA JUGU SRBIJE, MUP nije potvrdio