”Uspjeli smo, Joe”, kratki je video snimljen mobitelom u kojem Kamala Harris kaže Joe Bidenu ”bit ćete sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država”. Pamtit će se to, kao i mnogo toga što se događalo u pravoj drami pri izboru predsjednika najmoćnije zemlje svijeta u kojoj je na kraju uvjerljivu pobjedu odnio demokratski kandidat.

Malo tko od američkih političara tako dobro poznaje jugoistok Europe kao Joe Biden. Na prostoru bivše Jugoslavije, a kasnije u državama koje su stvorene smrću zajedničke zemlje Biden je više puta boravio. ”Glas Istre” objavljuje pismo koje je Biden 1979. godine uputio Josipu Brozu Titu, nakon što je bio dio američkog izaslanstva na pogrebu Edvarda Kardelja. Pismo se nalazi u Arhivu Jugoslavije, a nedavno ga je po prvi put objavio srpski povjesničar Miodrag Lazić. Za mladu generaciju kojoj ime Kardelja ne znači ništa treba reći da je to bio jedan od najbližih Titovih suradnika, Slovenac koji je 1941. bio osnivač Oslobodilačkog fronta u Sloveniji   i tvorac povijesnih odluka na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, autor brojnih knjiga, ideolog komunističkog sistema, ali i idejni pokretač kažnjavanja na Golom otoku.

Kao 37-godišnji senator u vrijeme dok je američki predsjednik bio Jimmy Carter, nakon Kardeljevog sprovoda Biden je napisao Josipu Brozu: "Dragi predsjedniče, želim vam još jednom zahvaliti na vašem gostoprimstvu za mog nedavnog posjeta Jugoslaviji, kad sam kao član delegacije Sjedinjenih američkih država posjetio Jugoslaviju u povodu smrti Edvarda Kardelja. Bilo je lijepo od vas što ste me primili, izuzetno sam uživao u razmjeni naših mišljenja. Nadam se da ću biti u mogućnosti ponovno posjetiti vašu prekrasnu i zanimljivu zemlju u nekoj sretnijoj prigodi".

I tu 'prekrasnu i zanimljivu zemlju', kada su počeli krvavi ratovi i kada je više nije ni bilo, Biden je ponovo posjetio u želji da se postigne mir i izbjegne daljnje krvoproliće. Pomno je pratio događaje u ratnim godinama devedesetih prošlog stoljeća i u travnju 1993. godine kao član Odbora za vanjske poslove države Delaware došao je u Sarajevo, gdje se u bunkeru sastao s Alijom Izetbegovićem, a nakon toga u Beogradu razgovarao sa Slobodanom Miloševićem i Radovanom Karadžićem. Poslije je dojmove o putu na Balkanu napisao na sto stranica pod naslovom ”Odupiranje agresiji. Milošević, bosanska republika i savjest Zapada” i predvidio mnogo toga što će se kasnije dogoditi. Tražio je, pozivajući se na bivšu britansku premijerku Margaret Thacher vojnu intervenciju Zapada prema srpskoj agresiji ”počevši od zračnih udara na srpsku artiljeriju širom Bosne i na jedinice Jugoslavenske narodne armije u Srbiji koje su bile umiješane u ovaj međunarodni zločin. Zapadne snage trebale bi uništiti svaki most preko Drine preko kojeg srpske vlasti nastavljaju opskrbljivati bosanske Srbe”. ”Rečeno nam je da se ne svrstavamo ni na koju stranu, ali ja sam ovdje da se svrstam na jednu stranu (…) Mladić je ratni zločinac. Nije ništa bolji od Himmlera, ništa bolji od Goebbelsa. On je ratni zločinac! Karadžić je ratni zločinac. I mogu još dodati da je i čelnik Srbije Milošević također ratni zločinac, iako on jedini još nije optužen”, zabilježene su njegove riječi. Biden je reagirao i povodom 25. godišnjice događaja u Srebrenici i poručio ”Danas se Jill i ja pridružujemo ljudima svih vjera u Bosni i Hercegovini i širom svijeta, oplakujući gubitak više od 8.000 nevinih bošnjačkih žrtava srebreničkog genocida. Genocid u Srebrenici, najveći masakr u Europi u pola stoljeća, bio je dio šire kampanje za uništavanje Bosne i Hercegovine kao multietničke države. Na ovu obljetnicu moramo se ne samo sjećati. Moramo ponoviti da se uvijek protivimo mržnji i potvrđujemo potporu suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine”. Poručio je da će, ako bude izabran za predsjednika, "učiniti sve da se nastavi potraga za ratnim zločincima, u ime pravde i pomirenja u jugoistočnoj Europi”.

Kada je riječ o Hrvatskoj do Ive Sanadera nitko iz vrha hrvatske politike nije bio primljen u Bijeloj kući. Sanadera je primio George Bush, uz sve državničke počasti i poruku da će Hrvatskoj biti otvorena vrata za ulazak u NATO. Kada je Jadranka Kosor zamijenila Sanadera, a u Bijeloj kući prvi stanar postao Barack Obama, uslijedio je poziv hrvatskoj premijerki da dođe u Washington. Novinar ”Glasa Istre” pratio je hrvatski premijerku koja je 25. svibnja 2010. doputovala u Washington, a znala je da je neće primiti Obama, već potpredsjednik Joe Biden. U velikoj američkoj krstarici na četiri kotača, onako tipičnoj za najvažnije goste, Kosor je došla u Bijelu kuću, gotovo u trenutku kada je helikopterom Obama negdje odletio. Vladala je gužva u uskim hodnicima Bijele kuće, gdje su mnogobrojne kancelarije. Potpuno je kriva percepcija da je Bijela kuća komotna zgrada s puno prostora, a prije bi se moglo reći da ondje, kada brojnije izaslanstvo napuni uske hodnike, zavlada košmar.

Biden je bio dobro pripremljen za susret s Kosor, znao je naravno u detalje sve što se događa u Hrvatskoj, ali i široj regiji. Kao i većina američkih političara djelovao je opušteno i srdačno, a sama Kosor je poslije kazala da je ostvario neposredan kontakt dok joj je držao ruku i kazao ”možeš me nazvati u bilo koje doba dana i noći, ja sam tvoj prijatelj”. Podržao je tada Hrvatsku na njenom putu prema EU, razgovaralo se o arbitražnom sporazumu sa Slovenijom, a američka strana je bila vrlo zadovoljna premijerkom Kosor jer, za razliku od Sanadera, nije bila tvrdoglava u pregovorima s Ljubljanom. Nakon sat vremena koliko su razgovarali, nama novinarima je omogućeno da uđemo u prostoriju gdje su bili Biden i Kosor i mogli smo ih snimiti. Američki domaćini omogućili su kasnije Jadranki Kosor da s hrvatskim novinarima razgovara u dvorištu Bijele kuće, nakon čega je izaslanstvo otišlo prema gradu. Kasnije će se Kosor vidjeti i s Barackom Obamom u Pragu.

”Bio sam ovdje dok je još Tito bio živ, a zatim Tuđman. Sad znate koliko sam star”, našalio se Joe Biden u Zagrebu u studenom 2015. godine gdje je došao razgovarati s liderima zemalja jugoistoka. Kao novinar ”Jutarnjeg lista” pratio sam taj događaj, od priprema koje su uključile maksimalne mjere sigurnosti u glavnom hrvatskom gradu. Dolazak Joe Bidena bio je i sigurnosni izazov, ali i organizacijski, s time da je naša strana u potpunosti ispunila visoke zahtjeve koje su postavili Amerikanci. Njihova prethodnica prekontrolirala je sva mjesta koja će američki potpredsjednik posjetiti. Tog 22. studenog 2015. godine predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dočekivala je na Pantovčaku visoke goste, među kojima je bio i predsjedavajući Europskog vijeća Donald Tusk, te lideri zemalja Balkana, srpski predsjednik Tomislav Nikolić, članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović, makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, albanski Bujar Nishani, crnogorski Filip Vujanović i kosovska predsjednica Atifeta Jahjaji. Pet godina poslije tog zagrebačkog skupa vidljivo je da u politici više nema gotovo nikog osim Joe Bidena i slovenskog predsjednika Boruta Pahora koji je, uz Grabar-Kitarović, bio domaćin skupa inicijative Brdo-Brijuni.

SAD se vraća za stol, najavljivano je uoči tog skupa, nakon što Washington jedno vrijeme nije među prioritete stavljao događaje na jugoistoku Europe. Snajperisti su čuvali ključne lokacije, Pantovčakom je obustavljen promet, a Joe Biden je djelovao opušteno. Održao je sjajan govor, kratak i efektan, a ostalo je zabilježeno da je pohvalio i kuharice na Pantovčaku koje su mu priredile rižoto sa škampima i tartufima, juhu od buće i ribu sa začinskim travama.

Joe Biden spominjan je u kontekstu ovih naših balkanskih priča i kada je premijerom postao Andrej Plenković. Hrvatska je kočila otvaranje poglavlja 26. u pregovorima Srbije i EU, a navodno je Biden tražio da Zagreb što prije da suglasnost za otvaranje. ”Poslijepodne sam razgovarao s potpredsjednikom Bidenom o širem kontekstu pitanja situacije na jugoistoku Europe, važnoj ulozi Hrvatske kao članice NATO-a i EU koja svojim iskustvom može pomoći našim susjedima na tom putu i, naravno, iskoristio sam priliku da mu zahvalim na kvalitetnoj suradnji koju je on u svojem osmogodišnjem mandatu imao s Hrvatskom, koju je i posjetio. Još jednom smo utvrdili vrlo kvalitetne odnose i našu konstruktivnu ulogu prema zemljama jugoistoka Europe, koje su za nas prioritet, pa i u kontekstu proširenja Europske unije. To je proces koji držimo uvijek visoko na dnevnom redu, i gdje ćemo pomoći našim susjedima da ispune nužne kriterije”, kazao je Plenković u prosincu 2016. a razgovor Bidena i hrvatskog premijera izazvao je i veliku pozornost među stranim diplomatima u Zagrebu.

Povezane vijesti

• Biden: Cjelovita Europa nije moguća bez njenog jugoistoka
• Umrla Nancy Reagan, bivša prva dama SAD-a
• Biden u Turskoj smiruje napetosti