Papa Franjo (CROPIX)
Iako zvuči poput blasfemije – da se poglavara Svete rimske crkve Bergoglia u doba došašća kritizira kao komunista – upravo se to događa u svjetskim medijima i među konzervativnom katoličkom javnošću. Nova knjiga pape Franje „Vratimo se sanjanju – Put k boljoj budućnosti“ izazvala je, zbog papinih komentara izrečenih o socijalnoj doktrini koju zastupa, pravima ugroženih naroda i osoba što se bave dobrovoljnim radom, brojne kritike poklonika tradicionalne crkvene politike u kojoj nema sumnji i gdje se ne traže nikakve promjene ni u životu crkve, a niti u životu društvene zajednice.
Papa Franjo u omanjoj knjizi govori o pandemiji korona virusa te o temi koja posljednjih godina provocira zagovornike liberalnog kapitalizma koji „skida glave“ svima onima koji ne mogu na svojim leđima nositi utrku za goli život. Riječ je o pravu na univerzalni temeljni dohodak za sve, temi koja se već pokušala ostvariti u nekim od najrazvijenih država svijeta i koja je bliska starom idealu socijalne pravde i podsjeća na čuvenu izreku „svatko prema mogućnostima, svakome prema potrebama“ koju je davno napisao Karl Marx.
Papa Franjo komentirao je i potrebu za skraćivanjem radnog vremena da bi se otvorio prostor za nova radna mjesta onima koji ih nemaju. Ideja socijalne pravde – na koju nismo navikli iz riječi crkvenih velikodostojnika – provokativna je tema posljednjih dana za brojne svjetske medije koji podsjećaju da je o tome, u svom pontifikatu govorio i „papa Poljak“ Ivan Pavao II.
Knjiga je na talijanskom i engleskom jeziku objavljena prije desetak dana, a da bi potvrdio svoju privrženost i brigu za patnje manjine, papa Franjo je upravo potvrdio putovanje u Irak gdje je posljednjih godina broj kršćana smanjen s milijun i pol na oko 400 tisuća. Simbolika je jasna – papa brine za slabije, a snažniji se, možda, mogu pobrinuti sami za sebe.
Najviše pozornosti izazvale su, uz to, papine poruke vezane uz pandemiju korona virusa i život u novoj (ne)normalnosti. Izrekao ih je, ukoričeno u izdanje „Vratimo se sanjanju“, u ljetnim razgovorima s engleskom katoličkom autoricom Austen Ivereigh. - Nesreće poput ove, kaže papa Franjo, mogu biti iskustvo "praga", dijeleći jedno doba od drugog.
- Ovo je trenutak za velike snove, da preispitamo svoje prioritete - što cijenimo, što želimo, što tražimo - i obvežemo se da ćemo u svom svakodnevnom životu djelovati na ono o čemu smo sanjali, poručuje sveti otac.
Prema navodima iz knjige objavljenim u britanskom The Guardianu, koronakriza pokazala je lažnost "mita o samodostatnosti" koji sankcionira raširene nejednakosti i kida veze koje povezuju društva.
- Virus je pokazao našu međusobnu ovisnost i zajedničku ranjivost. Kolektivno smo se pouzdali u državu kao nikada prije. Pljesak na kućnom pragu za medicinske sestre i liječnike koji su riskirali svoje živote, kao i ključne radnike koji su održavali osnovne usluge, bio je trenutak kolektivne svjetlosti, smatra papa i dodaje: „Oni su sveci iz susjedstva koji su probudili nešto važno u našim srcima ... antitijela za virus ravnodušnosti. Podsjećaju nas da su nam životi dar i da rastemo darujući sebe: ne čuvajući se, već gubeći se u službi. Kakav znak kontradikcije s individualizmom i opsesijom sobom i nedostatkom solidarnosti koji tako dominiraju u našim bogatijim društvima!“
Papa Franjo to naziva novim „bratstvom“ među ljudima, dok se komentatori pitaju - može li to postati lansirna rampa za novu politiku općeg dobra?
Boraveći u karanteni prošlog proljeća, kao gotovo cijela Europa, papa Franjo uočio je rađanje nove srodnosti i razumijevanja među ljudima u novonastalim teškim prilikama. I to ne samo onima u bližoj, europskoj okolici. Papa izražava zabrinutost zbog teškog položaja Rohinja i Ujgurskih muslimana, borbe pokreta Black lives matter i stalnih pošasti gladi i nasilja u pojedinim dijelovima svijeta.
- Moramo se prepustiti tuđoj boli želimo li u postpandemijski svijet ući bolji nego što smo bili, poručuje papa.