FRANCUSKI PREDSJEDNIČKI IZBORI

Ljevica je raspršena, očekuje se konačan sraz Emmanuela Macrona i Marine Le Pen. Ali tek u drugom krugu

Ankete pokazuju da je Emmanuel Macron imao jasno i značajno vodstvo u anketama posljednjih šest mjeseci, poraslo je nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali se od tada smanjilo. Marine Le Pen znatno je ispred ostalih kandidata, dok je podrška njenom ekstremno desnom rivalu Ericu Zemmoru, koji je jednom rekao da se "divi" Vladimiru Putinu, opala

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
(EPA)

(EPA)


Najznačajniji izbori koji će se u Europskoj uniji držati ove godine – za predsjednika Francuske Republike – prvi će krug imati ove nedjelje. Prema svim istraživanjima u prvom izbornom krugu neće biti pobjednika, ali je velika nepoznanica tko će uz favorita, aktualnog predsjednika Emmanuela Macrona, u drugi krug. Posljednje ankete tu priliku daju liderici krajnje desnice Marine Le Pen koja glasove zarađuje na ukrajinskom ratu, dok ni trećeplasirani ljevičar Jean-Luc Mélenchon nije bez izgleda za drugi krug zbog raspršenosti birača desnice i krajnje desnice.

Favorizirani kandidat Emmanuel Macron smatra se pripadnikom političkog centra. Predstavlja stranku Republika u pokretu i privlači birače s desne i lijeve strane. Kandidati Marine Le Pen i Eric Zemmour dolaze s krajnje desnice, s time da je Zemmour, prema ocijeni BBC-ja, najtvrdokorniji desničar. Na izbore izlaze i umjerena Valérie Pécresse koja zastupa desničarske republikance, te Jean-Luc Mélenchon iz krajnje lijeve stranke France Unbowed. Yannick Jadot zastupa Zelene.

Bez šansi

Na popisu kandidata nalaze se, kao i obično, imena koje nemaju šanse osvojiti više od nekoliko postotaka glasova, poput socijalistkinje Ane Hidalgo koja je na dva postotnoj podršci i pokazuje da je nakon niza velikih neuspjeha francuska tradicionalna ljevica gotovo nestala iz politike. Podrška Socijalističkoj stranci pala je otkako je njezin kandidat François Hollande bio na predsjedničkom mjestu između 2012. i 2017. godine.

Lista uključuje dvanaest kandidata, a mnogi od njih obično ne uspiju dobiti više od tri posto u anketama. Među njima je i Fabien Roussel iz Komunističke partije, koji je u posljednjim tjednima kampanje imao snažniju podršku od kandidatkinje socijalista Anne Hidalgo. Kandidirali su se i Jean Lasalle iz Resistons! (Oduprite se!) i Nathalie Arthaud iz Lutte Ouvrière (Radnička borba), te bivši radnik u tvornici Ford Philippe Poutou za antikapitalističku Nouveau Parti Anticapitaliste. Natječe se i euroskeptik Nicolas Dupont-Aignan.

Prema francuskim izbornim pravilima, održat će se dva kruga izbora u razmaku od 14 dana. Ako, kako se očekuje, nijedan kandidat 10. travnja ne osvoji više od 50 posto glasova u prvom krugu, dva kandidata s najviše glasova ići će u drugi krug koji će se održati 24. travnja. Tko pobijedi u drugom krugu dužnost će preuzeti 13. svibnja.

Ankete pokazuju da je Emmanuel Macron imao jasno i značajno vodstvo u anketama posljednjih šest mjeseci, poraslo je nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali se od tada smanjilo. Marine Le Pen znatno je ispred ostalih kandidata, dok je podrška njenom ekstremno desnom rivalu Ericu Zemmoru, koji je jednom rekao da se "divi" Vladimiru Putinu, opala. Osim Ukrajine, istraživanja javnog mnijenja pokazuju da su najjače teme u kampanji ekonomija i troškovi života, imigracija i sigurnost. Promatrači kažu da će Emmanuel Macron vjerojatno imati koristi od podjela na ljevici, dok ga desnica optužuje da kopira njihovu politiku. Izbornu kampanju zasjenio je rat u Ukrajini gdje je predsjednik imao važnu diplomatsku ulogu.

Gospodarstvo jak adut

Francuska je u siječnju zabilježila svoj najveći godišnji gospodarski rast u posljednjih pola stoljeća te se oporavila od šoka izazvanog pandemijom Covid-19. Ukupna snaga francuskog gospodarstva vjerojatno će favorizirati Macronovu kampanju. Nezaposlenost je, naime, pala na 7,4 posto, malo iznad prosjeka za eurozonu, ali blizu cilja koji je postavio predsjednik kada je došao na vlast.

Što se imigracije tiče, službene statistike sugeriraju da je 2020. godine u Francuskoj živjelo oko 6,8 milijuna imigranata. Oko trećine su bili Europljani, iz zemalja Europske unije i izvan EU. Alžirci su najveća strana zajednica, a slijede ih Marokanci i Portugalci. Migracija je bila istaknuta tema u kampanjama desničarskih kandidata. Desničar Eric Zemmour se, ako bude izabran, obvezao provesti politiku "nulte imigracije" i poslati 100.000 imigranata godišnje u Alžir, Tunis i Maroko. Marine Le Pen osudila je njegov pristup. Ona je predložila referendum o velikom smanjenju imigracije ako postane predsjednica.

Tema sigurnosti građana nagnala je Emanuela Macrona da obeća da će na ulice staviti još tisuće policajaca, nakon oštrih kritika kandidita Pécresse, Zemmoura i Le Pen. Ne treba zaboraviti da je Francuska pretrpjela niz terorističkih napada posljednjih godina, koji su pojačali važnost sigurnosti za mnoge francuske birače.

Nedjeljni izbori mogli bi se pokazati "kopijom" predsjedničkih izbora 2017. godine, kada su u drugom krugu također bili Macron i Le Pen. Tvrdi ljevičar Jean-Luc Mélenchon trenutno je na trećem mjestu, dok se desničarka Valérie Pécresse natječe se s krajnje desnim bivšim TV voditeljem Ericom Zemmourom za četvrto mjesto. U anketama ih slijede Greenov Yannick Jadot, Fabien Roussel iz Komunističke partije i kandidatkinja socijalista i gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo.

Izborna statistika pokazuje da je u posljednjem tjednu kampanje Macron na 27,6 posto podrške, Le Pen osvaja 20,3 posto, Jean-Luc Mélenchon na 15,1 posto dok su Valérie Pécresse i Eric Zemmour na deset posto glasova. Uđu li u drugi izborni krug Macron i Le Pen, aktualni predsjednik pobijedit će, prema istraživanju portala Politico, 55 naspram 45 posto. U drugom krugu Emmanuel Macron pobjeđuje i Melenchona (62 prema 38 posto) te Zemmoura (66 prema 34 posto). U odnosu na drugi krug predsjedničkih izbora 2017. godine, Macron stoji slabije; tada je pobijedio Marine Le Pen s 66,1 posto glasova. To pokazuje opadanje Macronove popularnosti, ali i favorizira Le Pen privuče li glasove Zemmoura i Pécresse u drugom krugu. Ali Macron može računati na dio rasutih glasova ljevice u drugom krugu kojima nije simpatična ideja da Francusku vodi Marine Le Pen.

Sve se teže živi

Ruska invazija na Ukrajinu oduzela je Macronu, javlja Politico, dosta vremena koje je želio odvojiti za izbornu kampanju. Na predizbornim skupovima suočio se i s pitanjima građana o poskupljenjima i sve težem životu koji pogađa radnike i ljude koji pripadaju srednjoj klasi.

"Nemam čarobni odgovor, povećanje fiksnih troškova je tragedija za srednju klasu", rekao je Macron biraču koji je bio zabrinut zbog spiralnih troškova. Istaknuo je da je njegova vlada stavila milijarde eura na stol kako bi zaštitila francuske građane od novih skokova cijena, posebno na računima za energiju. "Da uzmete električnu energiju - da nismo poduzeli mjere - vaš račun ne bi se samo povećao kao plin, već bi se udvostručio", rekao je Macron.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum