SAN JOSE
Kostarika domaćin prvog Međunarodnog dana afričkih potomaka
(Hina/EPA)
Kostarika, srednjoamerička zemlja stješnjena između Karipskog mora i Pacifičkog oceana, u utorak će biti domaćin prvog Međunarodnog dana afričkih potomaka kojim se promoviraju sloboda i ljudska prava ljudi čiji su preci od 16. do 19. stoljeća odvođeni iz rodne Afrike kao robovi.
"Nikada nismo zaboravili svoje korijene i porijeklo", kaže 45-godišnja kuharica Laura u Puerto Vieju, gradiću na pješčanoj obali Karipskog mora.
"Tijekom godina smo nastojali sačuvati svoj identitet", dodaje za Hinu dok priprema rižu u kokosovom ulju u malom lokalnom restoranu.
U Kostariki, zemlji s pet milijuna stanovnika, živi oko osam posto afričkih potomaka pa je tamošnja vlada u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda tražila da se dan 31. kolovoza posveti ljudima poput Laure.
Njeni okovani preci bili su odvedeni iz zapadne Afrike na Jamajku gdje su prisilno radili na plantažama šećerne trske, a kasnije su neki od njih došli u Kostariku kako bi radili na izgradnji željeznice.
Ujedinjeni narodi su 28. prosinca 2020. godine, nakon glasovanja u kojem su 52 države podržale inicijativu, usvojili rezoluciju kojom će se svake godine obilježavati Međunarodni dan afričkih potomaka.
"Ova prva međunarodna komemoracija održava se u Kostariki jer smo mi zemlja koja promiče održavanje ove manifestacije", rekla je u javnom obraćanju potpredsjednica kostarikanske države Epsy Campbell. Ona je prva afrokostarikanka na ovako visokoj funkciji u državi gdje većina prihoda dolazi od turizma, izvoza kave i banana.
"Želimo potvrditi svoju predanost priznanju, pravdi i razvoju afričkih potomaka", napomenula je Campbell rođena prije 58 godina u San Joséu, glavnom gradu Kostarike.
Ondje će se od 31. kolovoza do 4. rujna održavati kulturni i umjetnički događaji, a sve će biti prenošeno u svijet videovezom. Poruku će iz San Joséa odaslati Michelle Bachelet, UN-ova visoka povjerenica za ljudska prava.
Prvi Međunarodni dan afričkih potomaka održat će se mjesec i pol dana nakon što je Jamajka, otočna zemlja u Karipskom moru, najavila traženje novčane naknade od Ujedinjenog Kraljevstva zbog trgovine robljem.
"Naši afrički preci bili su nasilno fizički odvođeni iz svojih domova kako bi prisilno radili u korist britanskog imperija, te su pritom nad njima činjeni zločini", rekla je Olivia Grange, ministrica kulture Jamajke.
Nije navela konkretan iznos kojeg namjerava tražiti od Londona koji je kontrolu nad Jamajkom stekao od Španjolske 1655. godine pa razvijao trgovinu robljem. Ujedinjeno Kraljevstvo je ukinulo ondje ropstvo 1834. godine obeštetivši vlasnike robove.
Mike Henry, zastupnik u parlamentu Jamajke, smatra da bi sada odšteta potomcima robova s Jamajke trebala iznositi ukupno 10 milijardi dolara.
Godine 1872. je iz Kingstona, glavnog grada Jamajke, zaplovio prvi brod pun Jamajčana prema obali Kostarike. Zadatak tih radnika, koji su već bili postali slobodni ljudi, bila je gradnja željeznice u nepristupačnoj prašumi gdje su zbog teških uvjeta već stradavali europski i kineski radnici. Željeznicom su se trebale povezati plantaže banana i kave s lukom, a proizvodi zatim putovati u Europu i SAD.
U Puerto Viejo, u prijevodu "Staru luku", iskrcavali su se ti radnici s Jamajke. Mjesto, čijom istrošenom i kaotičnom glavnom ulicom danas prolaze turisti na bicklima i u džipovima, središte je afričkokaripske zajednice u Kostariki.
"Ne zaboravi od kuda potječeš", piše na ulaznim vratima lokalne udruge gdje je istaknuta crveno-žuto-zelena zastava s utisnutom stisnutom crnom šakom. Udruga gostima nudi tečajeve latino plesova i surfanja na valovima uz nepreglednu pješčanu plažu omeđenu palmama.
"Ovo mjesto je zbog tog jamajčanskog ambijenta privuklo hippije. Neki stranci ostaju ovdje, nose dreadlocks frizure, slušaju reggae glazbu te prodaju suvenire živeći od 'danas do sutra'", kaže uz smijeh Jurgen koji se prije 30 godina doselio iz Stuttgarta i otvorio hotel s četiri sobe. Njegova supruga je porijeklom s Jamajke i zajedno s njime radi u hotelu.
Dok tropski pljusak osvježava sparnu noć u Puerto Vieju glazba i dalje odjekuje s lokalnih štandova blizu mora. "Ne brini ni o čemu, jer će svaka sitnica biti u redu", čuje se glas Boba Marleya u pjesmi "Three Little Birds".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
