Klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju globalnom rastu, upozorila je u ponedjeljak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva. 

Čelnica MMF-a Kristalina Georgieva rekla je ministrima financija na sastanku o klimatskim promjenama da se sredstva koja se troše na suzbijanje covida-19 trebaju utrošiti i na zelene investicije.

Kaže da bi se time BDP mogao povećati u prosjeku za 0.7 posto u prvih 15 godina oporavka. 

"Iako smo u središtu covid krize, trebamo se mobilizirati i spriječiti klimatsku krizu", rekla je Georgieva na sastanku s ministrima financija iz 52 zemlje.

Skupina zemalja, osnovana u travnju 2019. i predvođena ministrima financija Čilea i Finske, održala je u ponedjeljak virtualni sastanak na marginama godišnjeg zasjedanja MMF-a i Svjetske banke.

Kina i SAD, koji stvaraju najviše stakleničkih plinova u svijetu, nisu dio te skupine. Te dvije zemlje zajedno su zaslužne za 43 posto svjetske emisije štetnih plinova.

"Dokazi su jasni: klimatske promjene su ozbiljna prijetnja rastu i blagostanju. To je makrokritično. A makroekonomske politike ključne su za borbu protiv klimatskih promjena", rekla je čelnica MMF-a. 

Dodala je da je istraživanje MMF-a pokazalo da je moguće postići nultu emisiju plinova do 2050. unatoč pandemiji, ali države trebaju izdvojiti dio fiskalnih poticaja za zelene investicije. 

Cijene ugljika trebale bi biti u središtu strategije, dodala je. "Ključno je pravilno izvršiti provedbu, uključujući zaštitu ranjivih ljudi i sektora kako bi se osigurala pravedna tranzicija."

Izrazivši zabrinutost da se trenutnim Pariškim klimatskim okvirom neće smanjiti emisija štetnih plinova za 25 do 50 posto u sljedećem desetljeću, Georgieva je pozvala glavne zagađivače da usvoje najnižu cijenu ugljika što bi moglo otvoriti put prema globalnom konsenzusu. 

Povezane vijesti

• Povijesni sporazum u Parizu za spas planeta od klimatskog sloma
• SAD: Od EPA-e zatraženo da s web stranice ukloni klimatske promjene
• Godina 2017. bit će jedna od najtoplijih