KRIZA VLASTI U BUGARSKOJ SE NASTAVLJA
KARATIST BORISOV vs. PJEVAČ TIFONOV Mrtva trka starih političara i antikorupcijskih aktivista
EPA
Rezultati nedjeljnih izvanrednih parlamentarnih izbora u Bugarskoj, jedinoj državi Europske unije siromašnijoj od Hrvatske, poprilično su izjednačeni. U vodstvu je za 0,2 posto glasova stranka GERB nekadašnjeg premijera Bojka Borisova, inače profesionalnog tjelohranitelja i karatista sa crnim pojasom. Za vrat mu puše Slavije Trifonov, pjevač šlagera koji vodi stranku ITN.
Vladajući GERB je sakupio 23,9 posto glasova – što je tri posto više nego li na redovnim izborima koji su održani u travnju ove godine – dok je ITN (skraćeno od „Postoji takav narod“) sakupio 23,7 posto glasova, točno šest posto više nego prije tri mjeseca.
Ali, niti jedna od tih stranaka nema potencijal za sastavljanje parlamentarne većine, iako značajni porast Trifonove stranke povećava njezin koalicijski potencijal. Sa strankom GERB Bojka Borisova nakon proteklih izbora nitko nije želio koalirati – ali se u opoziciji nisu uspjeli dogovoriti kako da u vrlo fragmentiranom parlamentu sastave bilo kakvu vladajuću većinu.
Nema nove koalicije
To će se, kažu politički analitičari nakon izbora, nastaviti i nakon nedjelje jer bez jasnog pobjednika neće biti nove koalicije i nove Vlade.
Ostale stranke koje su ušle u parlament, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, su Socijalisti (13,6 posto), anitikorupcijska stranka Demokratska Bugarska (12,55 posto), te etnička turska stranka Pokret za prava i slobode (ISMV) koji osvaja 10,5 posto glasova. U parlament ulazi i stranka „Ustanimo, izbacimo lopove“ koja premašuje pet posto glasova.
Očito stranci Slavija Trifonova „Postoji takav narod“ raste popularnost – dok Socijalistima opada što je vidljivo iz oko dva posto manje podrške birača nego u travnju – ali nemoguće je predvidjeti kako će se rasplesti priča o krizi vlasti u Bugarskoj. Posebno jer su birači Borisova i GERB-a potvrdili svoje glasove iz travnja.
"Baš kao i nakon glasanja u travnju, očekujem da ću vidjeti visoko fragmentirani parlament bez ijedne stranke koja bi mogla sama formirati vladu", rekla je Genoveva Petrova, bugarska sociologinja i izvršna direktorica Alpha Researcha u izjavi za news portal Politici.
U nekim analizama kaže se kako stranka predvođena popularnim televizijskim voditeljem i zabavljačem Slavijem Trifonovim – koji se kao politički aktivist godinama bori za okončanje desetogodišnje vladavine Bojka Borisova – nalazi u boljoj poziciji, odnosno kako ima veći koalicijski potencijal i mogućnost za formiranje vlade. Trifonov bi mogao zatražiti podršku dviju malih antikorupcijskih stranaka, Demokratske Bugarske i Ustanimo, izbacimo lopove“ nastalih na valu masovnih prosvjeda protiv vlade Bojka Borisova tijekom prošle godine.
Savez te tri stranke imao bi, ipak, tek 42 posto parlamentarnih zastupnika i mogao bi podržati, uz neke saveznike, tek manjinsku vladu.
Bez izbornog pobjednika
Ruža Smilova, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu u Sofiji takvu je analizu iznijela za medije, ali je napomenula kako bi takav zadatak mogao biti previše zahtjevan za Trifonova.
"Trifonov će možda morati potražiti podršku za određene politike među tradicionalnim strankama s kojima je do sada odbijao surađivati,“ naglasila je Smilova.
Čelnici vodećih bugarskih stranaka nisu davali javne izjave dok se nije pobrojao i posljednji birački listić, iako je posve razvidno kako vidljivog izbornog pobjednika nema. Iz stranke GERB samo su poručili kako Trifonov „odbija preuzeti političku odgovornost“ predvidjevši krizu vlasti koja će trajati godinama.
"Ne postoji šansa za uspješnu vladu u narednim mjesecima, pa čak i godinama", rekao je Toma Bikov, jedan od zamjenika predsjednika GERB-a. U objavi na Facebooku Trifonov je glasanje opisao kao "dobar dan za bugarsku demokraciju jer smo bili svjedoci najslobodnijih i najpravednijih izbora ikad".
Stranka Bojka Borisova GERB vladala je Bugarskom godinama, ali je on izgubio mjesto premijera kada je u svibnju, nakon neuspješnog konstituiranja izbora nove Vlade, na dužnost stupila prijelazna tehnokratska vlada koju je formirao predsjednik Bugarske Rumen Radev.
Na čelu prijevremene vlade do izbora nove nalazi se umirovljeni general Stefan Yanev koji je organiziranjem izbora ove nedjelje ispunio svoju glavnu zadaću.
"Naše društvo izlazi iz autoritarnog i koruptivnog sistema upravljanja. Ovo je vlada ujedinjenih demokratskih snaga i čine je iskusni ljudi", kazao je tom priliko predsjednik Bugarske Radev koji je istaknuo kako je prethodna vlada s Borisovom na čelu ostavila tešku situaciju s kojom se nova vlada i Bugarska moraju suočiti.
Zanimljivo je kako Borisov – kojeg utjecajni Politico opisuje kao „pametnog političara“ u dobrim odnosima sa čelnicima Europske unije – nije želio javnu primopredaju vlasti – nego je ona obavljena u uredu državnog poglavara.
Još je zanimljivije da se Borisov nije do izbora 4. travnja više od godinu dana pojavljivao u medijima. Posljednji mandat započeo je u svibnju 2017. godine. Njegova stranka GERB članica je Europske pučke stranke kojoj pripadaju i Angela Merkel, njemačka kancelarka i Ursula van der Leyen, predsjednica Europske komisije. Europska unija rijetko je reagirala na raširenu korupciju u Bugarskoj koja se odnosila i na pogrešno trošenje novaca iz europskih fondova.
Uoči nedjeljnih izbora Borisova i njegovu stranku potresla su otkrića prijelazne vlade o zloupotrebi državnih ovlasti te o prisluškivanju opozicijskih političara. Na rezultate izbora možda su utjecale i mjere američkog Ministarstva pravosuđa koje su zabranile biznis s nekoliko desetaka bugarskih poduzetnika zbog umiješanosti u korupciju.
Hoće li srpanjski izbori promijeniti vlast u Bugarskoj ili će zemlju i dalje voditi tehnokratska vlada premijera Yaneva sa suženim ovlastima još tjednima neće biti jasno.
"Prvi rezultati pokazuju da će ovo biti prvi parlamentarni izbori koje će Borisov formalno izgubiti. Nitko ne bi želio vladati s GERB-om jer bi to bilo jednako političkom samoubojstvu,“ objašnjava profesorica Ruža Smilova.
Nestabilnost
Zamjenica ravnatelja Europskog vijeća za vanjske odnose i voditeljica njegove podružnice u Bugarskoj Vesela Černeva predviđa, piše Politico, da bi nedjeljni izbori mogli značiti kraj vladavine Borisova u bugarskoj politici: „Nije važno koja će stranka tehnički pobijediti na nedjeljnim izborima. Očekujem da ću vidjeti anti-Gekoaliciju, ishod koji će za Borisov označiti početak kraja. "
Uspije li Bugarska dobiti novi parlament i vladu bez trećih izbora, analitičari upozoravaju da će vlast biti nestabilna i kratkotrajna zbog šest raznorodnih stranaka koje su prešle izborni prag. "Čak i da Trifonov uspije formirati vladu, njezin bi životni vijek mogao biti prilično kratak. Na kraju bismo mogli zamijeniti samo jednog populista drugim,“ kaže Ruža Smilova.
Što kažu sami Bugari, mogli bi čuti na mogućim drugim izvanrednim, a sveukupno trećim parlamentarnim izborima ove godine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
