NAJNOVIJE


VELIKOM VEĆINOM

Europski parlament podržao rezoluciju O RAVNOPRAVNOSTI JEZIKA U DIGITALNOM DOBU

(Hina)

Europski parlament je na plenarnoj sjednici u utorak velikom većinom podržao prijedlog rezolucije o jezičnoj ravnopravnosti u digitalnom dobu kojom se želi osnažiti i očuvati jezična raznolikost Europske unije.

"Jako je važno da govorimo o jezičnoj raznolikosti zato što ona istovremeno predstavlja i europski identitet", istaknula je na predstavljanju izvješća Odbora za kulturu Jill Evans.

"Odbor za kulturu smatra da bismo trebali imati zaštitu na europskoj razini za regionalne i manjinske jezike. Moramo svima priznati pravo da se koriste svojim jezikom u digitalnom svijetu", napomenula je Evans.

Nove tehnologije mijenjaju način života, ali su dostupne samo na manjem broju jezika, a kako se te tehnologije sve više koriste, tako su govornici manjih jezika sve više zanemareni, upozorila je izvjestiteljica.

Rezolucija od Europske komisije traži da pripremi niz mjera za zaštitu jednakopravnosti jezika; od dodjele pitanja višejezičnosti i jezičnih tehnologije u nadležnost nekog od povjerenika od ustanovljavanja dugoročno financiranog programa za istraživanje i inovacije na tom području.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 592 zastupnika glasovalo je za rezoluciju, 45 je bilo protiv, a 44 suzdržano.

"Za jezike koji su manje prisutni u digitalnom svijetu, moramo se stoga sami pobrinuti u Europskoj uniji, jer umjesto nas to neće uraditi Google. Zato su potrebne zajedničke mjere na europskoj razini, jer će se u suprotnom jezični jaz u digitalnom svijetu sve više produbljivati", kazao je za Hinu slovenski zastupnik Europske pučke stranke Milan Zver i član Odbora Europskog paralmneta za kulturu i obrazovanje.

Digitalni svijet danas se u velikoj mjeri temelji na engleskom jeziku, a velika razlika između engleskog i ostalih jezika s vremenom se sve više povećava, upozorava slovenski europarlamentarac.

"To lako može imati gospodarske i društvene posljedice: prepreke u mobilnosti poslova u EU, onemogućavanje učinkovite međunarodne trgovine i online poslovanja, što predstavlja poteškoće prije svega za mala i srednja poduzeća", napominje Zver.

Izvješće predlaže "nove politike koje bi posebno pozitivno utjecale na manje jezike, poput hrvatskog i slovenskog", ocjenjuje slovenski pučanin, poput povećanja potpore poduzećima koja djeluju na području jezičnih tehnologija, javnim tijelima koja se bave tim pitanjem, te poboljšanje zakonodavstva u tom području.

Helga Stevens, potpredsjednica Europskih konzervativaca i reformista, istaknula je u raspravi kako očuvanje europske višejezičnosti treba podrazumijevati i očuvanje jezika znakova.

"Naše je društvo u sve većoj mjeri digitalizirano, upravo taj kontekst ukazuje na to da moramo sačuvati višejezičnost, a to se svakako odnosi i na znakovni jezik. Mi ćemo poduzeti sve što je u našoj moći da gluhe osobe u Europskoj uniji imaju pristup jedinstvenom tržištu upravo putem znakovnog jezika", naglasila je Stevens.

Europska unija je obuhvaća više od 500 milijuna građana koji govore oko 80 različitih jezika. Iako je višejezičnost jedna od najvrjednijih značajki Europe, ona predstavlja i jedan od najvećih izazova za stvaranje kulturno i socijalno integriranog EU-a kao i prepreku za ostvarenje ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta, napominje se u izvješću. Izvjestiteljica Evans je u uvodu rasprave podsjetila kako stručnjaci upozorvaju da se u digitalnom svijetu najmanje 21 europski jezik nalazi u opasnosti od izumiranja.

Prema posebnom izvješću Eurobarometra pod nazivom „Europljani i njihovi jezici” samo nešto više od polovine Europljana (54 %) može voditi konverzaciju na barem jednom stranom jeziku, četvrtina njih (25 %) govori najmanje dva strana jezika, a svaki deseti (10 %) aktivno se služi s barem tri strana jezika. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter