Papa Franjo imenovao je početkom kolovoza savjetnike Kongregacije za Istočne Crkve. Među osam članova nalaze se i tri žene: Maria Giovanna Muzj (1945.), bivša profesorica na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu; Elena Velkova Velkovska, rođena u Sofiji (1959.), profesorica stare kršćanske književnosti na Sveučilištu u Sieni, te Nina Glibetić, rođena u Beogradu (1980.), profesorica liturgijskih studija na Odsjeku za teologiju Sveučilišta Notre Dame u američkom gradu South Bend (Indiana).

Papa Franjo nastavlja s imenovanjem žena laikinja u kongregacijama; time želi dati i daje veću ulogu ženama i laicima unutar Crkve. Godine 2018. imenovao je tri žene savjetnice u Kongregaciji za nauk vjere, što je proglašeno povijesnim činom: žene su prvi put imenovane u Kongregaciju i prvi put su to bile laikinje.

"Velika je čast biti nominiran od pape Franje za konzultanta Kongregacije za Istočne Crkve. Znanstveni rad na kršćanskom Istoku često prelazi crkvene granice, a ovim imenovanjem Vatikan je naglasio da se odgovori na suvremena pitanja s kojima se Crkva suočava mogu obogatiti širokim razmišljanjem iz više glasova. To je tim više slučaj kada se mnoge istočnokršćanske zajednice danas suočavaju sa značajnim geopolitičkim izazovima. Veliko mi je zadovoljstvo predstavljati naslijeđe Notre Damea u službi katoličko-pravoslavnog dijaloga, s kojim naše Sveučilište ima dugu tradiciju", rekla je prigodom imenovanja dr.sc. Nina Glibetić, pohvalivši ekumensku gestu pape Franje.

Dr. sc. Nina Glibetić stručnjakinja je za liturgijske studije. Rođena je u Beogradu (1980.), živi u SAD-u sa suprugom i troje djece. Počela je 2003. studirati filozofiju, antropologiju i religije na Sveučilištu McGill u Kanadi gdje je tada živjela. Deset godina kasnije stekla je titulu doktora znanosti iz teologije na Povijesno-liturgijskom odjelu Papina Orijentalna Instituta u Rimu, pa diplomirala teologiju na Papinom Sveučilištu sv. Tome Akvinskog, također u Rimu, te polazila i teološke studije na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Beogradu.

Objavila je studije o razvoju euharistijskih praksi u Bizantu, o liturgiji Slavena, vjerskim ritualima za žene pri porodu i pobačaju te o utjecaju liturgije na formiranje nacionalnog identiteta. Članica je međunarodnog istraživačkog tima posvećenog proučavanju glagoljskih rukopisa otkrivenih u samostanu sv. Katarine na Sinaju.

Pravoslavni identitet

Na upit kako je i zašto izabrala liturgiju i studiranje na papinskim učilištima, dr. sc. Glibetić ekskluzivno je za Glas Istre odgovorila:

- Na neki način to je bila sretna okolnost koja mi je promijenila život. Završila sam dodiplomski studij na Sveučilištu McGill u Montrealu, a do tada sam razvila snažan interes za srednjovjekovnu filozofiju. Također sam čeznula za povratkom u Europu nakon mnogo godina boravka u Kanadi. Otkrila sam papinsko sveučilište pod vodstvom dominikanaca (Angelicum) u središtu Rima koje je nudilo nastavu koja me jako zanimala. Dominikanski fratri svih nacionalnosti u potpunosti su poštivali moj pravoslavni identitet i poticali me na usporedni rad između zapadne i istočne srednjovjekovne teološke misli. Dok sam bila u Rimu, čula sam za Orijentalni institut, koji se nalazi preko puta Santa Maria Maggiore, prekrasne bazilike iz petog stoljeća. Ovaj institut je vodio isusovac i imao je dugu povijest njegovanja učenja o kršćanskom istoku, kao i istočnokatoličkoj tradiciji. Ovdje je moje polje liturgiologije procvjetalo u drugoj polovici prošlog stoljeća pod ovim znanstvenim divovima: Juanom Mateosom, Miguelom Arranzom, američkim isusovcem, Robertom Taftom među ostalima. Vidite, Rusija je prije toga radila temeljne poslove, ali sa sovjetskom okupacijom njihov je znanstveni dinamizam prekinut i polje se preselilo u Rim, dijelom i zato što su isusovci mogli otkupiti i spasiti znanstvene knjige i periodiku od sovjetske cenzure. Knjižnica na Orijentalnom institutu i dalje nudi jednu od najboljih zbirki knjiga o kršćanskom istoku, a znanstvenici iz cijelog svijeta, uključujući Rusiju i Grčku, dolaze tamo istraživati, kaže Nina Glibetić.

Dodaje da se tako preselila na brdo Esquiline i provela nekoliko godina radeći pod Robertom Taftom, a njegovi nasljednici Stefano Parenti i Elena Velkovska sami po sebi izvrsni su učenjaci.

- Za to vrijeme dosta vremena provela sam na Teološkom fakultetu u Beogradu, radeći sa srpskim liturgičarima, kao i liturgičarima u Grčkoj, Bugarskoj, Rusiji itd. Posjetila sam i mnoge pravoslavne i grkokatoličke monaške zajednice širom svijeta. Moj doktorski rad sponzoriralo je Papinsko vijeće za jedinstvo kršćana, koje ima posebne stipendije za istočne pravoslavne kršćane koji studiraju u Rimu. Godišnje se oko 40 studenata putem ove stipendije financira za studiranje na papinskim sveučilištima, ističe.

Prvo tisućljeće

Napominje da je kao povjesničarka religije čvrsto uvjerena da katolici i pravoslavci dijele snažno zajedničko naslijeđe, čak i ako to često zaboravljaju.

- Ne samo da je prvo tisućljeće bilo vrijeme međusobnog zajedništva unatoč različitim liturgijskim tradicijama i teološkim naglascima, već do danas pravoslavci i katolici imaju daleko više teološkog zajedništva nego razlika. Vjerujem da je to i razlog zašto je papa Franjo mogao i zapravo imenovao dva pravoslavna člana u povjerenstvo, prof. Elenu Velkovsku i mene. To je značajna gesta koja se također nada izgraditi mostove, ne samo između rimokatolika i pravoslavaca općenito, već i između grkokatolika i pravoslavaca, čiji je odnos također pun izazova i povijesnih napetosti, zaključila je dr. Glibetić.

Kardinal Leonardo Sandri, nekoć titularni novigradski biskup, na čelu Kongregacije

Prefekt Kongregacije za Istočne Crkve je kardinal Leonardo Sandri, talijansko-argentinskog porijekla, koji je kao i papa Franjo, rođen u Buenos Airesu, samo 1943. Od srpnja 1997. do studenoga 2007. bio je titularni biskup ugasle novigradske biskupije. Ta mu je titula dodijeljena kada je postao nuncij u Venezueli. Kardinalom je imenovan 2007. godine.

Ova kongregacija jedna je od devet u Rimskoj kuriji odgovorna za kontakt s Istočnim katoličkim Crkvama. Naziv "istočne katoličke Crkve" odnosi se na 24 crkve koje pripadaju različitim istočnim liturgijskim tradicijama, a u punom su zajedništvu s papom, priznaju papu kao svoga poglavara, zato su katoličke. Istočne katoličke Crkve i Latinska Crkva (koje zajedno čine Katoličku Crkvu) dijele istu doktrinu i sakramente, a time i istu vjeru.

Profesor na Notre Dameu bio je i Ivan Meštrović

Na američkom Sveučilištu Notre Dame od rujna 1955. do smrti, 15. kolovoza 1962. godine, profesor kiparstva bio je Ivan Meštrović, najistaknutiji hrvatski kipar i jedan od najpoznatijih na svijetu u 20. stoljeću. U poraću Meštrović je proveo dobar dio svoga života na sveučilištu Notre Dame, radeći ujedno na brojnim umjetničkim djelima. Lijepi broj kipova, reljefa i crteža čuva se u zgradama sveučilišta. U sveučilišnoj crkvi nalazi se njegova skulptura Pietà. Poznavatelji kiparske umjetnosti tvrde kako je samo jedna Pietà u povijesti bolja od njegove, ona Michelangelova u Vatikanu.

Sveučilište Notre Dame je privatno katoličko istraživačko sveučilište. Osnovao ga je 1842. godine francuski svećenik Edward Sorin. Ima najviše istraživačke klasifikacije američkih sveučilišta i u rangu je s elitnim učilištima, poput Stanforda, Yalea i Dukea.

Povezane vijesti

• Papa u SAD-u primio istospolni par
• Vatikan: Istražuju se novinari zbog curenja dokumenata
• Kontinuitet ili konzervativizam? Ovo su favoriti za nasljednika pape Franje