Danska u petak slavi 50 godina vladavine kraljice Margarete II., umjetnice i strastvene pušačice koja je preuzela vlast 1972. kada kraljevska obitelj nije bila popularna, a sada je omiljena ujediniteljica nacije.

Uvijek elegantna, osamdesetjednogodišnja kraljica druga je najdugovječnija kraljica u danskoj povijesti i prva žena na toj dužnosti.

U pet desetljeća na prijestolju, vješto je izbjegavala skandale i pomogla modernizirati kraljevsku instituciju, učinivši dansku kraljevsku obitelj jednom od najpopularnijih na svijetu.

„Kada je postala kraljicom, samo je 45 posto Danaca podržavalo monarhiju”, rekao je novinar Gitte Redder, autor nekoliko knjiga o danskoj kraljevskoj obitelji, za AFP.

„Nisu vjerovali u monarhiju u suvremenoj demokraciji”.

To se posve promijenilo.

Godine 2018. ispitivanje koje je provela agencija Voxmeter pokazalo je da više od tri četvrtine Danaca podržava monarhiju, a samo 14,6 posto želi ih da zemlja postane republika.

„Njezina popularnost temelji se na tome da je kraljica apsolutno nepolitična”, rekao je povjesničar Lars Hovebakke Sorensen.

„Uspjela je biti kraljica koja je ujedinila dansku naciju u vrijeme velikih promjena: globalizacije, pojave multikulturalne države, gospodarskih kriza 1970-ih, 1980-ih i ponovno 2008. i 2015., te pandemije”, rekao je.

Proslave jubileja zasjenila je pandemija koronavirusa, pa su velike javne proslave odgođene do rujna.

Kraljica će obljetnicu obilježiti u petak polaganjem vijenca na grob svojih roditelja u Roskildeu nakon svečanosti u parlamentu.

Osjećaj za dužnost

U dobi od 31 godine, vitka princeza zasjela je na prijestolje jednog maglovitog siječanjskog dana nakon smrti svojeg oca Frederika IX.

Tužna majka dvojice dječaka – sada ima osmero unučadi – postala je prvom kraljicom najstarije europske monarhije.

Uzela je ime Margareta II. po Margareti I. koja je vladala Danskom od 1375. do 1412., ali nije formalno imala tu titulu.

„Ima snažan osjećaj za dužnost i nikada nije dovodila u pitanje svoju sudbinu”, rekao je povjesničar Tom Buk-Swienty.

Margareta II. u jednom je dokumentarcu rekla da ju je otac naučio da cijeni ljubav svojih podanika.

„Moraš je prihvatiti. Ne samo mahati, moraš je primiti”, rekao joj je.

Postavši udovicom 2018., kraljica zvana u narodu Daisy postupno je modernizirala monarhiju kako bi bila relevantna, ne umanjivši joj status.

Ona utjelovljuje otvorenu i vrijednu monarhiju, dopustila je da joj se sinovi ožene pučankama i aktivna je na danskoj kulturnoj sceni.

Bistrih plavih očiju i široka osmijeha, poznata je po svojoj urednoj sijedoj punđi. Vjeruje se da postoji samo jedna fotografija na kojoj joj je kosa raspuštena.

Poznata je i po svojoj opuštenosti i zaigranosti, a novinarima se ponekad zna nestašno naceriti.

Koliko je pristupačna pokazuje to što je nedavno dopustila da je intervjuira 20 građana u povodu posebne televizijske emisije o njezinu jubileju.

Kraljica umjetnica

Voli i umjetnost. Radila je kao slikarica, kostimografkinja i scenografkinja za Danski kraljevski balet i Dansko kraljevsko kazalište.

Tečno govori danski, švedski, francuski, engleski i njemački i sudjelovala je u nekoliko složenih prevodilačkih projekata, uključujući dansko izdanje romana Simone de Beauvoir „Svi su ljudi smrtni” 1981. godine na kojem je radila pod pseudonimom i u suradnji sa suprugom princom Henrikom, rođenim u Francuskoj.

Njezin intelekt i mnogobrojni talenti čine je popularnim uzorom za Dance.

„Njezini govori uvijek su jako dobri. Danci uvijek osjećaju kao da uče nešto”, rekao je Hovebakke Sorensen.

A najveće pohvale dobiva za svoje slike i crteže.

Ilustrirala je nekoliko knjiga, uključujući dansko izdanje Tolkienova „Gospodara prstenova” iz 2002., a njezine slike bile su izložene u prestižnim muzejima i galerijama u Danskoj i inozemstvu.

S obzirom na to da joj se u travnju približava 82. rođendan, Margareta inzistira da se nikada neće povući s dužnosti.

„Ostat ću na prijestolju dok se ne srušim”, rekla je.

U Danskoj, zemlji s 5,8 milijuna stanovnika, ne postoji tradicija abdikacije.

Jedini monarh koji je ikad podnio ostavku bio je Erik III. Okrunjen 1137., povukao se s prijestolja devet godina poslije i otišao u samostan.

Povezane vijesti

• ŠKOLA KOJA JE IZNJEDRILA VELIKANE  Proslava 120. obljetnice od utemeljenja Pazinske gimnazije
• POLA STOLJEĆA HAKLERA S DUŠOM Danas na "Ulici" nekadašnji najbolji majstori malog nogometa obilježavaju rijedak jubilej. Najuspješnija malonogometna družina slavi 50. rođendan
• KNJIGA U SRCU BUZETA I NJEGOVE ČITALAČKE PUBLIKE Vremešna hrvatska čitaonica 130. obljetnicu dočekala posve modernizirana