Parlamentarni zastupnici su početkom tjedna promijenili dosadašnji Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je predviđao kontrolu financija vjerskih zajednica te preuzimanje u državno vlasništvo vjerskih objekata za koje ne postoji dokaz o vlasništvu, a izgrađeni su prije pristupanja kraljevine Crne Gore u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine

Iako se za nedavnog posjeta sjedištu Europske unije u Bruxellesu novi crnogorski premijer Zdravko Krivokapić iznova zaprisegnuo u nužnost pristupanja njegove zemlje briselskoj državnoj zajednici, prvi potezi koje je povukla njegova vlada pokazuju tek da se izvršavaju obećanja dana Beogradu i pristašama prosrpske politike tijekom izborne kampanje. Nakon ekspresne smjene šefova policije, tajnih službi i drugih važnih državnih tijela, Krivokapićeva koalicijska vlada koju praktički vodi prosrpski Demokratski forum promijenila je Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je bio glavni kamen spoticanja na crnogorskoj političkoj sceni u proteklih godinu dana.

Nakon što je početkom tjedna odlukom parlamenta u Podgorici promijenjen zakon, u iznimno kratkom roku na ulice su izašli prosvjednici koji su podržavali dosadašnji zakon protiv kojeg je, održavajući ulične litije, oštro lobirala Srpska pravoslavna crkva pod liderstvom preminulog vladike Amfilohija Radovića. Upravo je on, po ocijeni analitičara bio ključan razlog pada s vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića koja je najmanju balkansku državu vodila trideset godina. Povlačenje najvažnijeg poteza obećanog u izbornoj kampanji svakako je hrabar i značajan potez Krivokapićeve vlade, ali i pokazatelj da je Dritan Abazović, lider građanske liste URA ipak vjeran partner prosrpskih stranaka i politike koja Crnu Goru pokušava vratiti u savezništvo s Beogradom – pregovarajući istodobno s Bruxellesom i ne odričući se članstva u NATO savezu.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, presudna politička tema koja je očito odlučila izborni rezultat na biralištima 30. kolovoza, donesen je na inicijativu Đukanovićevog DPS-a prije godinu dana da bi se sada vratio na početnu poziciju koja zadovoljava interese SPC-a i vjernika koji ne pripadaju Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.

Parlamentarni zastupnici promijenili su dio zakona kojim se predviđa da država postaje vlasnik svih vjerskih objekata koji su izgrađeni do prosinca 1918. godine ne dokažu li vjerske zajednice vlasništvo nad njima.

- Ovo je pobjeda pravne države, ali i naroda koji je tu državu branio na ulici punih dvanaest mjeseci. Večeras je država rukama tog naroda u skupštini i obranjena, objavio je premijer Zdravko Krivokapić na Twiteru. Po njegovom mišljenju, zakonskim izmjenama je „poslije godinu dana ispravljena nepravda, koju je bivši režim htio učiniti naročito prema SPC-u, tretirajući je kao ostalu imovinu Crne Gore, koju je krčmio tri decenije". Premijer Krivokapić tvrdi da su tek sada, odnosno od ponedjeljka navečer, sve vjerske zajednice u Crnoj Gori ravnopravne.

Đukanovićeva vlast nije Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji se očito bavi nekretninama u crkvenom vlasništvu, donijela preko noći. Još 2015. godine Crna Gora poslala je Venecijanskoj komisiji Vijeća Europe prijedlog zakona, ali tamo nije naišao na odobravanje. Nakon toga, novi nacrt zakona poslan je u svibnju 2019. godine. On je primljen znatno pozitivnije, ali uz savjet da se prije njegova donošenja pokuša postići dogovor s vjerskim zajednicama.

Dosadašnji zakon predviđao je kontrolu financija vjerskih zajednica te preuzimanje u državno vlasništvo vjerskih objekata za koje ne postoji dokaz o vlasništvu, a izgrađeni su prije pristupanja kraljevine Crne Gore u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine. Pri izradi osporenog zakona, eksperti Venecijanske komisije potvrdili su da država ima pravo na zaštitu imovine i zaštitu kulturnog naslijeđa, ali da je potrebno poštovati proceduru po kojoj se u upravnom i sudskom postupku vjerskim zajednicama omogućuje da zaštite svoje vlasništvo.

Srpska pravoslavna crkva i vladika Amfilohije, koji je prije dva mjeseca preminuo od zaraze korona virusom, imala je dva glavna razloga za protivljenje Zakonu o vjeroispovijesti – činjenicu da moraju dokazivati vlasništvo i da se moraju registrirati. Vladika Amfilohije poručivao je Vladi da se ona mora „registrirati“ jer SPC postoji već stoljećima.

Bez obzira na primjedbe Mitropolije crnogorsko-primorske i cijele SPC, kojoj se priključila tadašnja (uglavnom) prosrpska oporba, Skupština Crne Gore je 26. prosinca 2019. godine usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Zakon je donesen u burnoj atmosferi i uz fizičke napade zastupnika Demokratskog fronta u parlamentu na zastupnike vladajuće većine. Godinu dana kasnije, kad je Demokratski front preuzeo vlast i promijenio prijeporni zakon, na glasanju u skupštini Crne Gore nije bilo predstavnika opozicijskih stranaka odnosno Demokratske partije socijalista. Od prosinca 2019. na ulicama crnogorskih gradova Demokratski front je zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je protumačen kao oduzimanje imovine SPC-u, organizirao prosvjede. Nešto kasnije organizaciju protesta preuzela je sama SPC i nazvala ih litije uz parolu: „Onaj tko je vlasnik ne mora dokazivati, već onaj koji tvrdi da nije.“

- Zamislite da morate stalno dokazivati da ste vlasnik stana, kuće... Crkva ne bježi od toga da bilo tko koji tvrdi da je određena imovina njegova pokrene postupak, ali pred sudom. Sporno je da se to čini u posebnom postupku, rekao je 16. siječnja 2020. u Beogradu odvjetnik SPC-a Vladimir Leposavić koji je danas ministar pravde u Vladi Crne Gore.

Srpsku pravoslavnu crkvu je zasmetalo i što o sporovima o nekretninama i crkvenim građevinama trebaju odlučivati upravna tijela, a ne sudovi.

Promjenom dosadašnjeg zakona priča o crkvenim nekretninama u Crnoj Gori, koja ima veliku političku dimenziju, nije završena. Premijer Krivokapić u Bruxellesu je najavio izradu novog zakona po „po najvišim standardima".

Za promjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti glasala je „tanka većina“ od 41 zastupnika u crnogorskom parlamentu – odnosno svi zastupnici šarolike vladajuće koalicije. Zbog izmjena zakona stotine građana okupilo se na prosvjedu ispred Skupštine Crne Gore u Podgorici. Prosvjednici su, uz napomenu da je zakon promijenjen po direktivi SPC-a, tvrdili da na sjednicu skupštinskog odbora gdje se o njemu raspravljalo uopće nisu pozvani predstavnici Crnogorske pravoslavne crkve.

Policija, (u kojoj su nakon promjene vlasti, najprije izvršene kadrovske promjene) je zatražila da se prosvjednici ne okupljaju zbog pandemije korone, ali nije rastjerivala skup. Najavljeni su i novi skupovi prosvjednika, za koje je policija ipak najavila da će ih rastjerati bez obzira na to „koje zastave nose“.

„Vjerski ratovi“ u Crnoj Gori su očito daleko od završetka i nema sumnje da se ta država pretvara u jednu od najnestabilnijih u regiji.

Nakon ekspresne smjene šefova policije, tajnih službi i drugih važnih državnih tijela, Krivokapićeva koalicijska vlada koju praktički vodi prosrpski Demokratski forum promijenila je Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je bio glavni kamen spoticanja na crnogorskoj političkoj sceni u proteklih godinu dana

Povezane vijesti

• Policija ugušila oporbeni prosvjed u Podgorici
• NATO pozvao Crnu Goru u članstvo
• U Podgorici prosvjedi protiv ulaska Crne Gore u NATO