Čileanci u nedjelju glasaju na ustavnom referendumu na kojem će odlučiti žele li ustav iz razdoblja vladavine Pinocheta zamijeniti novim dokumentom, ključni zahtjev prosvjeda koji su izbili prošle godine.  

Žestoki protuvladini prosvjedi zbog nejednakosti i elitizma u jednoj od najnapredniji latinoameričkih ekonomija izbili su prošlu jesen i nastavili se nakon popuštanja restriktivnih mjera zbog koronavirusa.

Izjašanjavanje počinje u osam ujutro po lokalnom vremenu (12 sati po srednjoeuropskom), a glasači imaju 12 sati vremena da daju svoj glas.

Građani odlučuju o tome hoće li potvrditi ili odbaciti novi ustav i trebali taj ustav izraditi izabrano tijelo sastavljeno od građana u kojem bi polovicu činili muškarci a drugu polovicu žene, s predstavnicima domorodačkih naroda, ili bi novi ustav trebali zajedno pisati građani i zakonodavci.

Svi Čileanci s pravom glasa u zemlji od 18 milijuna stanovnika su automatski registrirani, no glasanje nije obavezno.

Zbog pandemije covida-19, ispred birališta su podignuti kontrolni punktovi, a dužnosnici će provjeravati identitet kako bi bili sigurni da se neka osoba ne nalazi na popisu ljudi koji moraju biti u karanteni.

Glasanje će nadzirati vojska i policija.

Sadašnji ustav je 1980. sastavio Jaime Gizman, bliski suradnik diktatora Augusta Pinocheta, a sve kasnije vlade su ga tek neznatno mijenjale kako bi smanjile ovlasti vojske ili izvršne vlasti.

Povezane vijesti

• U Kataloniji 590 Hrvata svjedoči neizvjesnosti oko referenduma
• U Madridu 10.000 prosvjednika protiv referenduma u Kataloniji
• U Kataloniji pred referendum policija zauzima glasačka mjesta