MRKA KAPA ZA PREMIJERA KRIVOKAPIĆA

BLOKADA VLASTI U CRNOJ GORI: Vlada u Podgorici još nije umrla, a kad će, ne zna se

S obzirom na atmosferu koja je karakterizirala Crnu Goru posljednjih mjeseci po pitanju (ne)prihvaćanja genocida u Srebrenici, čini se da je navedena zabrana negiranja bila nužna. Narativ pojedinih političara je bio i do sada apsolutno neprihvatljiv, tim prije što je Crna Gora prihvatila sve odluke međunarodnih sudova, poručuje aktivist Milan Radović

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
(EPA)

(EPA)


Vruće političko ljeto u susjednoj Crnoj Gori ovih je dana dovedeno do točke ključanja. Izbacivanje iz Vlade Crne Gore ministra pravosuđa Vladimira Leposavića i izglasavanje rezolucije o genocidu nad muslimanima u Srebrenici u tamošnjem parlamentu protresli su „prosrpsku“ vladajuću koaliciju do ruba raspada. Izazvali su i reakcije službenog Beograda, odnosno tamošnjeg šefa države Aleksandra Vučića koji naglasio kako beogradskom vladu i vlašću neće – kao u Podgorici – rukovoditi ambasade drugih, pretpostavlja se zapadnih država.

Rezoluciju su, očekivano, pozdravili političari iz susjedne Bosne i Hercegovine, podsjetivši kako je ona donesena istodobno s presudom bosanskom krvniku Ratku Mladiću koji je zbog genocida pravomoćno osuđen na doživotni zatvor.

Hrabra rezolucija

„Mrka kapa“ - kako bi se u tim krajevima regije reklo za Krivokapića - pokazala se kada je skupština Crne Gore, u kojoj je imao većinu, dvotrećinski izglasala rezoluciju priznanja i osude srebreničkog genocida. Da se ne zaboravi – u tom bosanskom gradiću ubijeno je 1995. godine više od osam tisuća Bošnjaka. Istim dokumentom, u Crnoj Gori zabranjuje se negiranje genocida i proglašava 11. srpnja za Dan sjećanja na žrtve Srebrenice.

Rezoluciju je podržalo 55 zastupnika - 40 iz oporbe i 15 iz vlasti. Vladajuća stranka, prosrpski Demokratski front, podijelila se – 19 suzdržanih i sedam glasova protiv. Njegovi koalicijski partneri – Demokrati i URA Dritana Abazovića, političara koji zapravo drži ključeve vlasti u Crnoj Gori - podržali su rezoluciju uz amandman da je krivica svakog zločinca individualna, a ne cijelih naroda.

Time se, naravno, amnestiraju i sami Crnogorci koji su u raspadu Jugoslavije i prljavom građanskom ratu ratovali na strani Srbije Slobodana Miloševića.

Bošnjačke i manjinske stranke zadovoljne su rezolucijom koja je pokazala kako nova crnogorska vlada ipak nije pijun Beograda u igri na regionalnoj geopolitičkoj šahovnici.

„Vjerujem da smo poslali jasan signal da je Crna Gora centar demokracije u regiji“, poručio je lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić rekao da dvotrećinska podrška Rezoluciji o genocidu u Srebrenici jača vjeru u svjetliju budućnost i da takva Crna Gora ide sigurnim putem u Europsku uniju, prenosi medijska platforma Deutsche Welle.

Milan Radović iz udruge Građanska alijansa, smještene u Podgorici, a koja se godinama bavi ratnim zločinima naglašava da udruženi zločinački pothvat u Srebrenici treba ući u svijest svih Crnogoraca, posebno mlađih naraštaja: „Iako smo usvojili ovu rezoluciju, potrebno je još dosta toga kako bismo se odužili žrtvama i ukazali na njihovo dostojanstvo i patnju obitelji, te kako bismo stvorili jamstva da se slična zlodjela ne ponove. Potrebna nam je politička volja, ali i spremnost pravosudnih institucija da konačno počnu odgovorno i istinski istraživati i procesuirati odgovorne za ratne zločine. U tom kontekstu, potrebno je rasvijetliti i ulogu Crne Gore za Srebrenicu i da činjenice o Srebrenici postanu dio redovnog obrazovnog procesa.“

Prosrpski političari u Crnoj Gori, koji djeluju pod snažnim utjecajem Srpske pravoslavne crkve, ne prihvaćaju ni sam naziv „genocid“ te će i dalje nastojati na reviziji nedavnih povijesnih tragedija. Njihova je zamisao bila da se donese rezolucija o osudi svih zločina na području BiH i čitave bivše Jugoslavije te da se krivica ne pripisuje samo srpskom narodu – ali su im amandmani odbijeni.

Prijevara birača

„S obzirom na atmosferu koja je karakterizirala Crnu Goru posljednjih mjeseci po pitanju (ne)prihvaćanja genocida u Srebrenici, čini se da je navedena zabrana negiranja bila nužna. Narativ pojedinih političara je bio i do sada apsolutno neprihvatljiv, tim prije što je Crna Gora prihvatila sve odluke međunarodnih sudova, te su i sami političari i predstavnici Vlade dužni njegovati iste vrijednosti i poštivati navedene odluke“, poručuje aktivist Milan Radović.

Srebrenica je koštala političke karijere i odvjetnika Vladimira Leposavića, pravnika koji je zastupao SPC u procesima povrata imovine i ministra pravosuđa, ljudskih i manjinskih prava, jednog od najžešćih pripadnika tamošnjeg velikosrpstva koji je negirao genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. Njega je smijenila većina sastavljena od opozicije (razliku u parlamentu između vlasti i oporbe čine samo dva glasa) – te koalicije URA koji vodi potpredsjednik stranke Dritan Abazović.

Doista bi bilo čudno da je Musliman Abazović prihvatio Leposavićevo negiranje događaja u Srebrenici.

Doduše, smjenu je službeno zatražio sam premijer Zdravko Krivokapić što je izazvalo blokadu parlamenta. Demokratski front tražio je novi sporazum o zajedničkoj vlasti s Demokratima i URA-om, a dok se on ne postigne, i Demokratski front će bojkotirati rad u skupštini. Već ga bojkotira Demokratska partija socijalista Mile Đukanovića – koja je ipak poslala svoje zastupnike na izglasavanje deklaracije o Srebrenici.

„Dogodila se velika prijevara glasača i napravljena je neprincipijelna koalicija DPS-a i dijelova Vlade Crne Gore. Sada resetiramo stanje na nulu i tražimo novi dogovor. Pozdravljamo vas i neka vam je sretan DPS“, rekao je zastupnik DF-a Slaven Radunović.

Andrija Mandić i Milan Knežević, vođe Demokratskog fronta, zatražili su sastavljanje vlade bez Zdravka Krivokapića ili – nove izbore. Mandić se čak ispričao građanima – Srbije, jer ih spomenuta rezolucija navodno smatra genocidnim narodom.

Vodeći crnogorski politički novinari, poput Biljane Matijašević iz podgoričkih „Vijesti“, tvrdi kako bi izvanredni izbori na vlast vratili DPS Mile Đukanovića, što prosrpskoj većini koja formalno ne postoji ne odgovara. No, zato Crna Gora ulazi u fazu blokade rada državnih institucija.

„Imamo s jedne strane DF kao najveću koaliciju u većini koja bojkotira parlament, a DPS već bojkotira parlament. Dakle, ništa se neće moći usvojiti u parlamentu i imamo potpunu blokadu. DF sada opet ucjenjuje, a neće podnijeti zahtjev za smjenu premijera Krivokapića u Skupštini, jer bi ga morali smijeniti s DPS, isto kao što je ostatak vladajuće većine smijenio Leposavića i usvojio Rezoluciju o Srebrenici s tom strankom“, objašnjava Matijašević za Deutsche Welle.

U Demokratskoj partiji socijalista javno se pitaju postoji li još uvijek vladajuća većina, te nude proeuropskim strankama da s njima sklope koaliciju bez izazivanja novih izbora.

Malo opcija

Druga opcija je smjena Zdravka Krivokapića s premijerske pozicije i izbor političara koji će još najmanje tri godine – parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani su 30. kolovoza 2020. godine – zamijeniti sadašnjeg šefa vlade. U medijima se spominju imena Miodraga Lekića iz Demosa i Dritana Abazovića iz URA-e kao možebitnih premijera, dok bi u rekonstruiranu vladu trebalo doći dosta ministara iz Demokratskog fronta.

Novinarka Matijašević objašnjava i kako DPS vješto koristi situaciju: „DPS koristi svaki autogol koji sebi daje parlamentarna većina. Ako vlast nastavi raditi ovako i dalje, mislim da je neminovan njihov povratak na nekim idućim izborima“.

Ipak, predsjednik crnogorske vlade Zdravko Krivokapić izjavio je u utorak da neće ustuknuti pred pritiscima čelnika koalicije „Za budućnost Crne Gore“, čiju je listu predvodio na parlamentarnim izborima te koji sada od njega traže da se povuče sa mjesta premijera.

“Preuzeo sam obaveze i odgovornost i neću pokleknuti pred prvim izazovom“, rekao je Krivokapić za podgorički dnevnik „Dan“. Odgovarajući na optužbe čelnika Demokratskog fronta da je izdajnik, Krivokapić im je poručio da on ima odgovornost samo prema narodu Crne Gore, a da će se uskoro znati šta su sve izdali čelnici DF-a.

“Ja sam u životu izdavao samo znanstvene radove i knjige, a šta su sve izdali 'profesionalni Srbi' i 'profesionalni Crnogorci', znat će se vrlo brzo”, rekao je Krivokapić u listu Dan.

Dakle, Krivokapić i njegova vlada – baš kao i Đekna u popularnoj televizijskoj seriji – još nisu pali, a ne zna se ni kada će se to dogoditi.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter


Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater