Nakon što su američke snage ovog vikenda gađale skladišta oružja milicijskih skupina koje podržavaju režim u Teheranu, na granici s Iranom opet se zaoštrila situacija. Na pograničnom području Iraka i Sirije ponovo je gotovo ratno stanje, a američki vojni zrakoplovi i dronovi ruše sve pred sobom. Predsjednik Joe Biden time želi dokazati da američki interesi u tom dijelu svijeta svakako nisu napušteni, a realno je za očekivati eskalaciju sukoba u mjesecima koji su pred nama.

Podataka o žrtvama nema, Pentagon čak ne želi dati bilo kakve informacije, ali iz izvora bliskih sirijskim snagama bilo je najmanje pet žrtava, među kojima je i jedno dijete. To je ujedno i drugi slični napad otkako se Biden uselio u Bijelu kuću, ali svakako ne i posljednji, pogotovo jer su sve češći napadi na američke snage u Iraku. Sve se više ratuje dronovima, time da Iran svakako želi odbiti optužbe da je to u njihovoj režiji.

Financijska podrška

U ovom trenutku u tom dijelu svijeta je oko 2500 američkih vojnika smještenih u Iraku s ciljem da se bore protiv ekstremista iz redova skupina koje žele Islamsku državu. Te su snage danas mnogo manje opasne nego prije nekoliko godina, ali ekstremista i dalje ima posvuda, dobro su naoružani i silno žele nastaviti borbu. Okupljeni su u skupine koje financijski podržava Iran, a riječ je o Kataib Hezbollah i Kataib Sayyid al-Shuhada, koje su sada i cilj američkih napada. Amerikanci imaju točne lokacije gdje milicije drže oružje i gdje su im mjesta okupljanja, a dronovi dalje obavljaju sve što treba. Naravno, nije to uvijek posve precizno, pa stradaju i civili, kao što je sada bio slučaj.

- SAD su poduzele nužne, prikladne i smišljene akcije osmišljene kako bi ograničile rizik od eskalacije, ali i poslale jasnu i nedvosmislenu poruku odvraćanja, priopćile su američke snage, a prenosi BBC.

Očito, izravni i manje izravni sukob Amerike i Irana ne prestaje, jer američke snage optužuju režim u Teheranu da nastavlja sa ambicijama da izgradi nuklearnu bombu. Ni sada nije posve jasno što se događa na mjestima gdje Iranci rade pokuse i grčevito nastoje doći do razornog oružja, koje bi poremetilo odnos snaga u tom dijelu svijeta.

Već je više od 65 godina nesporazuma i sukoba Amerike i Irana, od vremena kada je CIA 1953. godine svrgla iranskog premijera. Zatim je iranski šah kojeg je podržao Washington morao pobjeći iz zemlje, a uslijedila je Iranska revolucija i ajatolah Homeini vratio se u Iran. Proglašena je Islamska Republika Iran 1979. godine i od tada ne prestaju sukobi s Amerikom. Prosvjednici su zauzeli i američko veleposlanstvo i uzeli taoce koji su držani 444 dana, a oslobođeni su nakon mnogo diplomatskih pritisaka na Teheran. Devet godina kasnije američki ratni brod USS Vincennes srušio je iranski zrakoplov, a posljedica je bila 290 mrtvih ljudi, većinom hodočasnika na putu za Meku. Amerikanci su tvrdili da je Airbus A300 zamijenjen za borbeni avion, što je još više pogoršalo odnose.

Nuklearni program

Predsjednik George Bush proglasio je Iran ”osovinom zla”, a 2002. iranska oporba, krhka ali ipak živa, otkrila je da se tajno razvija projekt koji bi vodio izradi nuklearne bombe. Amerika je odmah reagirala, optužila Teheran i od tada sukob eskalira, uz uvođenje američkih sankcija Iranu. Kada je na čelo države došao umjereniji Hassan Rouhani, koji je na neki način uspio smiriti ekstremne vjerske vođe, bilo je naznaka da će doći do približavanja stavova dvije zemlje, jer je američki predsjednik Barack Obama u telefonskom razgovoru s iranskim kolegom dao to naslutiti. Postignut je dogovor o iranskom nuklearnom programu u kojem su uz Ameriku i Iran sudjelovali Rusija, Kina, Velika Britanija i Njemačka, a Teheran se obavezao da će ograničiti aktivnosti i omogućiti međunarodnim inspektorima da nadgledaju postrojenja. Zauzvrat se očekivalo ublažavanje ili ukidanje sankcija. Ali, već 2019. opet slijede napetosti u Zaljevu, nakon što je Donald Trump godinu dana prije toga odustao od nuklearnog sporazuma i obnovio sankcije. Odnosi su ponovo bili pogoršani, a Amerika je svim silama sprečavala da Iran izvozi naftu. Mislili su da će tako zemlju dovesti do sloma, što se, međutim, nije dogodilo. U svibnju i lipnju 2019. došlo je do eksplozije na šest tankera nafte u Omanskom zaljevu, a onda su Iranci srušili američki vojni dron. Do kulminacije je došlo kada su američke snage 3. siječnja 2020. godine ubile iranskog vrhovnog vojnog zapovjednika, karizmatskog generala Qasema Soleimanija, a Teheran je najavio osvetu i povlačenje iz nuklearnog sporazuma.

Joe Biden je naslijedio cijeli taj paket nesporazuma i odlučio da će se vršiti pritisak na milicijske snage u Siriji i Iraku, zemlje koje podržavaju Iran ili Iran podržava njih. U prvom naletu dronova uništeno je više objekata, a navedeno je da je to odmazda na pritiske prema američkim snagama. Sirija nije bila sretna zbog nove eskalacije sukoba i poručila je da je riječ o ”lošem znaku” nove administracije.

Sada je došlo do drugog napada, a opet Pentagon tvrdi da je to odmazda zbog prijašnjih napada na američko diplomatsko i vojno osoblje. Rano ujutro u ponedjeljak ponovo su poletjeli dronovi, a glasnogovornik Pentagona John F. Kirby rekao je da je napad izveden po nalogu predsjednika Bidena. Lovci bombarderi američkih snaga sve su koordinirali, a napad je rezultat dugog istraživanja gdje se sve nalaze uporišta proiranskih milicija. Ministar obrane SAD-a Lloyd J. Austin i šef Glavnog stožera Mark A. Milley detaljno su upoznali Bidena sa svim aspektima napada, a onda je predsjednik odobrio gađanje tri mete.

Sve se to događa u vrijeme dok je Iran izabrao novog predsjednika, tvrdolinijaša Ebrahima Raisija, ali i kada se spominje mogućnost obnove nuklearnog dogovora, što bi vodilo popuštanju sankcija prema Iranu. Izrael naravno nije zadovoljan s takvim scenarijem, pogotovo što je sada na čelu države čovjek kojeg zdušno podržavaju vjerski vođe kojima nikako nije cilj da se smiri situacija u tom dijelu svijeta.

I dok dronovi napadaju jedni druge, raste i opasnost od mnogo ozbiljnijih sukoba. Do sada male, eksplozivne naprave koje koriste milicije nisu usmrtile niti ranile Amerikance, što bi svakako dodatno zakompliciralo odnose. Ali, Iran, kako bar tvrde Amerikanci, stalno opskrbljuje ekstremiste raznim vrstama naoružanja, pa tako i sofisticiranim dronovima, koji u budućnosti mogu predstavljati još veću opasnost. I tako je uslijedio drugi američki napad. Sudjelovali su borbeni bombarderi, bačene su bombe od 500 i 2000 kilograma, bespilotne letjelice su obavile sve što je planirano, a nestali su objekti u Siriji za koje Amerikanci tvrde da su bili logistička baza za ekstremiste. Amerikanci naravno kažu da je riječ o 'obrambenim napadima', a to zvuči pomalo čudno, dok američki senatori traže da ih se detaljno informira što se tamo događa.

Sofisticirano oružje

Sve je to naravno poruka Teheranu, odmjeravanje snaga, a tko zna što se događa u pozadini i diplomatskim pritiscima. Nisu u igri samo Amerikanci i Iranci, tu su i Sirija i Irak, što sve dodatno komplicira. Sada treba vidjeti kako će i hoće li uopće milicije i iranske snage odgovoriti i slijedi li zaista novo zaoštravanje. Najgore od svega je da je u prvi plan došlo sofisticirano oružje, kojim se upravlja s daljine, a ima razornu snagu. Naoružani dronovi sve češće preuzimaju ulogu klasičnog naoružanja, a sada ih posjeduju i milicije koje se suprotstavljaju Amerikancima. Najviši američki vojni zapovjednik na Bliskom istoku general Kenneth McKenzie tvrdi da dronovi predstavljaju ozbiljnu prijetnju i da sada američke snage čine sve kako bi to spriječile.

- Bespilotne letjelice su nama najznačajnija prijetnja, kaže general, dok Iran odbija mogućnost da ima ikakve veze s naoružavanjem milicija. Problemi su puno krupniji, poručuju iz Teherana. Ostaje međutim činjenica da Iran potiho podržava milicije još od 2003. godine, a da su iračke šiitske milicije od kraja 2019. godine izvele čak 300 napada na američke snage, usmrtivši četvero Amerikanaca. Sve je više i skupina ekstremista, gađaju se i američki vojni objekti. Ne tako davno pogođen je hangar CIA-e, uslijedio je napad i na bazu gdje Amerikanci drže bespilotne letjelice.

Očito, sukobi eskaliraju, još uvijek ne tako brzo i jako da se govori o otvorenom sukobu. Ali, prijetnje s jedne i druge strane su vrlo ozbiljne, a kada se radi o američko-iranskim odnosima ništa se ne treba prepustiti slučaju.

Povezane vijesti

• Gradovi koje je Islamska država izgubila u Iraku i Siriji
• U Iraku i Siriji likvidirano 50.000 boraca IS-a
• Američka koalicija priznaje da je ubila 1300 civila u Siriji i Iraku