(Snimio Armin Durgut/Pixsell)
Tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u novom sazivu konstituirano je u ponedjeljak na svečanoj sjednici u Sarajevu kada su Darijani Filipović, Željki Cvijanović i Denisu Bećiroviću uručene potvrde Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) a oni su nakon toga preuzeli nove dužnosti.
Filipović je nakon osam godina mandata Željka Komšića postala hrvatskom članicom državnog vrha kao kandidatkinja HDZ-a BiH nakon što je na izborima provedenim 4. listopada uvjerljivo pobijedila dobivši 120 tisuća glasova, odnosno 44 tisuće više od drugoplasiranog Slavena Kovačevića iza kojega je stajala Komšićeva Demokratska fronta (DF).
Unatoč različitim političkim pozicijama Filipović i Komšić rukovali su se u znak uzajamnog poštovanja tijekom ceremonije primopredaje dužnosti.
Darijana Filipović je jedino novo lice u Predsjedništu BiH jer su Bećirović (SDP BiH) i Cvijanović (SNSD) i u protekle četiri godine bili članovi državnog vrha te su izborili nove mandate.
Sukladno utvrđenom načelu rotacije na etničkoj osnovi, Cvijanović je preuzela i predsjedavanje Predsjedništvom BiH u narednih osam mjeseci a nakon toga na mjestu prvoga među jednakima naslijedit će je Filipović.
Cvijanović je nakon prisege kazala kako novi mandat doživljava kao potvrdu ispravnosti zalaganja za politiku pune ravnopravnosti i za domaća rješenja unatoč unutarnjim razlikama i mimolaženjima. Poručila je kako su dijalog i kompromis jedino jamstvo za napredak.
"Narodi u BiH dovoljno su zreli da sami određuju svoje prioritete", kazala je Cijanović uz tvrdnju kako je strani intervencionizam kriv za sve probleme u zemlji.
Filipović je pak kazala kako preuzima odgovornost prema onima koji su je birali, narodu kojega predstavlja a na kraju mandata želi vidjeti BiH boljom nego što ju je zatekla ulaskom u Predsjedništvo.
"Hrvatski narod je jasno pokazao koga želi za svog predstavnika u Predsjedništvu BiH i na tom povjerenju bit ću zahvalna cijeli život", kazala je Filipović ali je istaknula da je sada najvažnije odgovoriti što s tim povjerenjem može napraviti.
Poručila je kako želi osigurati da se Hrvati osjećaju zaštićeno i ravnopravno, ali ne na štetu bilo koga jer je pogrešno razmišljati da dobitak jednih mora biti na štetu drugih jer takva politika ne može izgraditi zemlju.
"Vjerujem da možemo i moramo drugačije, da hrvatska ravnopravnost može učiniti BiH stabilnijom", kazala je uz ostalo Filipović pozvavši na izgradnju BiH u kojoj će svi vrijediti jednako.
Pitanja oko kojih neće biti suglasnosti, kako je najavila, nastojat će riješiti tako da neslaganja ne postaju državne krize. Istaknula je da se mir i sigurnost ničim ne smiju dovesti u pitanje.
Denis Bećirović najavio je nastavak politike zalaganja za ljudska prava, slobodu i dostojanstvo svakog čovjeka uz zaštitu suvereniteta i integriteta BiH kao i napredak na putu ka članstvu u Europskoj uniji i NATO-u. Naglasio je kako će učiniti sve da BiH u sljedeće četiri godine dobije poziv za pridruživanje savezu.
Put naprijed vidi u tome da se prestane zagovarati nerealne i opasne politike i ustrajavati na beskorisnim svađama.
Hrvatski premijer Andrej Plenković među prvima je čestititao novim članovima Predsjedništva BiH na preuzimanju mandata.
"Želim im puno uspjeha u obnašanju ove odgovorne dužnosti te da svojim radom pridonesu stabilnosti, funkcionalnosti i europskom putu BiH", poručio je Plenković u objavi na mreži X uz posebne čestitke Darijani Filipović. Opisao je njen izbor kao važan korak u osiguravanju legitimnog predstavljanja hrvatskoga naroda i njegove ustavne ravnopravnosti u BiH.
Najavio je i kako će Hrvatska nastaviti snažno podupirati ravnopravnost hrvatskoga naroda, stabilnost i europsku perspektivu Bosne i Hercegovine.
Predsjedništvo BiH je prvo tijelo vlasti na državnoj razini uspostavljeno na temelju rezultata listopadskih izbora. Sljedeći bi korak trebalo biti konstituiranje Zastupničkog doma parlamenta BiH, što se očekuje početkom prosinca.
To tijelo treba potvditi mandatara za sastav Vijeća ministara BiH nakon što ga imenuje Predsjedništvo.
Ostale ovlasti kolektivnog šefa države u BiH uglavnom su vezane za vođenje vanjske politike, uključujući imenovanje veleposlanika. Članovi Predsjedništva BiH predlažu proračun a imaju i ulogu kolektivnog zapovjednika oružanih snaga.
Donošenje odluka moguće je preglasavanjem odnodno glasanjem 2:1 no u tom slučaju svakom od članova Predsjedništva na raspolaganju je mogućnost veta uz potporu koju za to dvotrećinskom većinom moraju dobiti u parlamentima entiteta iz kojih dolaze.