Ilustracija (Pixabay)
Nove analize ukazuju na to da je u Europi tijekom ljetnih toplinskih valova od posljedica ekstremnih vrućina umrlo više od 50.000 ljudi, što ovogodišnje vrućine svrstava u najgore dosad evidentirane u regiji.
Oko dvije trećine smrtnih slučajeva – njih više od 32.600 – izravno se pripisuje klimatskim promjenama uzrokovanim onečišćenjem od fosilnih goriva, pokazuju rezultati objavljeni u dvama recenziranim stručnim radovima u časopisu Nature Health, prenosi CNN.
"S priličnom sigurnošću možemo reći da je ljeto 2026. vjerojatno bilo najgore dosad evidentirano kada je posrijedi broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u velikom dijelu Europe", rekla je izjavila je Clair Barnes, jedna od autorica izvještaja i istraživačica ekstremnih vremenskih uvjeta i klimatskih promjena na londonskom Imperial Collegeu.
U istraživanju, kojim su obuhvaćena 854 grada u Europskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Norveškoj i Švicarskoj, u kojima živi oko 40 posto stanovništva iz 30 zemalja, sudjelovali su i znanstvenici s Londonskog fakulteta za higijenu i tropsku medicinu.
Ovi poražavajući podaci o smrtnosti objavljeni su samo nekoliko tjedana prije nego što će se svjetski čelnici okupiti u Turskoj na godišnjim pregovorima UN-a o klimi te svega nekoliko dana nakon što je UN u izvještaju upozorio da je nestala šansa za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih razina.
"Daleko smo od cilja ograničavanja najtežih posljedica klimatskih promjena, a vlade moraju shvatiti da će, bez bržeg djelovanja i koordinacije, situacija postajati samo gora", istaknula je Barnes.
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a ekstremne vrućine – najsmrtonosniji oblik ekstremnih vremenskih uvjeta – već postaju nepodnošljive. Iznimno visoke temperature, kakve dosad nisu evidentirane na Starom kontinentu, pržile su ga od kraja svibnja pa sve do kraja kolovoza ove godine.
Najteže su pogođeni južni i zapadni dio Europe, no tisuće smrtnih slučajeva evidentirane su i u sjevernim regijama, koje su u pravilu dosad bile hladnije, poput Ujedinjenog Kraljevstva.
Tijekom ljeta 2026. uočen je najveći broj smrtnih slučajeva povezanim s posljedicama vrućima u ovome stoljeću. Prethodni neslavni rekord, koji je iznosio 29.000 smrtnih slučajeva zabilježen je 2022. godine i 28.000 u 2003. godini.
Gotovo trećina smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama ove godine dogodila se tijekom toplotnog vala krajem lipnja, koji je oborio nekoliko temperaturnih rekorda.
Stariji od 85 godina činili su približno polovinu procijenjenih smrtnih slučajeva, dok je među umrlima bilo i oko 6000 ljudi mlađih od 65 godina.
Znanstvenici su procijenili i više od 800 dodatnih smrtnih slučajeva među osobama u dobi od 20 do 44 godine. To je aspekt koji najviše zabrinjava znanstvenike - velik broj smrtnih slučajeva i među mlađim osobama.
Znanstvenici su utvrdili da uloga klimatskih promjena u broju umrlih od posljedica iznimnih vrućina postaje sve izraženija. Ranije u ovom stoljeću, onečišćenje uzrokovano fosilnim gorivima bilo je odgovorno za oko 40 posto smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, dok danas taj udio iznosi oko dvije trećine.
Raquel Nunes, izvanredna profesorica za područje zdravlja i okoliša na Sveučilištu u Warwicku, koja nije sudjelovala u istraživanju istaknula je da ovi rezultati pridonose "sve brojnijim dokazima o tome koliko ekstremne vrućine mogu biti smrtonosne, zbog čega ih se često naziva 'tihim ubojicom' jer njihove posljedice nisu uvijek odmah vidljive”.
"Sve dok se ne oslobodimo ovisnosti o fosilnim gorivima, svjedočit ćemo sve toplijim i opasnijim ljetima", rekla je Barnes. A to znači da nas očekuju još smrtonosnija ljeta. "Ove brojke služe kao snažan podsjetnik da sve toplija i ekstremnija ljeta imaju sve pogubniji utjecaj na javno zdravlje", dodala je. "Iza ovih statističkih podataka stoje stvarni ljudi koji su izgubili život i stvarne obitelji koje tuguju za njima."