Iznenađujuće otkriće
Znanstvenici otkrili golemu drevnu civilizaciju skrivenu ispod krošnji Amazone
(Foto: X)
Amazonska prašuma danas se smatra jednim od najnetaknutijih prirodnih područja na svijetu, no prije gotovo dvije tisuće godina izgledala je drugačije. Civilizacija poznata kao Aquiry, koja je postojala od otprilike 600. godine prije Krista do 850. godine nove ere, preoblikovala je velike dijelove jugozapadne Amazone izgradnjom zagonetnih geometrijskih zemljanih struktura. Nalazi u objavljeni u časopisu Nature, prenosi Index.hr.
Novo istraživanje provedeno LIDAR tehnologijom pokazuje da je ta civilizacija bila znatno veća nego što se dosad mislilo, piše ScienceAlert. Riječ je o tehnologiji koja pomoću laserskih zraka mjeri udaljenost do objekata i stvara vrlo preciznu trodimenzionalnu kartu prostora. Rezultati upućuju na narod koji je izgradio i do 30.000 zemljanih objekata. Pretpostavlja se da je na vrhuncu moći bio oko 200. godine, a mogao je brojati do tri milijuna ljudi.
Za arheoantropologa Marttija Pärssinena sa Sveučilišta u Helsinkiju ovo je saznanje bilo prekretnica. "Prvi put sam nešto takvo doživio 2002. godine, kad sam s Alceuom Ranzijem i Sannom Saunaluomom letio iznad monumentalnih geometrijskih zemljanih struktura. Promatrali smo drevne ceste koje povezuju nalazišta u brazilskoj državi Acre, regiji za koju se dugo smatralo da je nedirnuta prašuma", rekao je Pärssinen.
Zajednica bez pisanih tragova
Civilizacija Aquiry nije bila jedinstveno kraljevstvo ili carstvo, već raznolika mreža zajednica s povezanim tradicijama. O njima se ne zna mnogo jer nisu ostavili pisane tragove, a njihove su nastambe odavno nestale. Ono što je preostalo njihove su monumentalne zemljane strukture.
Riječ je o geometrijskim prostorima omeđenim jarcima dubokim i po nekoliko metara, koji su međusobno povezani ravnim cestama. Pretpostavlja se da su se ljudi tamo okupljali radi ceremonija i političkih događanja. Te su strukture, uz ekološko nasljeđe njihova upravljanja zemljom, među rijetkim vidljivim tragovima naroda Aquiry.
"Opseg arheoloških nalaza sugerira da su mnoga druga područja diljem Amazone možda bila znatno gušće naseljena i intenzivnije preoblikovana nego što se ranije pretpostavljalo", kaže Pärssinen.
Tehnologija koja otkriva prošlost
Stoljećima nakon nestanka civilizacije oko 850. godine, prašuma je prekrila većinu izgrađenih objekata. Tragovi struktura pojavili su se tijekom krčenja šuma, no njihov je stvarni razmjer ostao skriven ispod krošnji. Tehnologija LIDAR iz zrakoplova odašilje laserske impulse koji prolaze kroz vegetaciju i odbijaju se od tla, što istraživačima omogućuje rekonstrukciju skrivenog krajolika bez uništavanja prašume.
Istraživači su ispitali 4497 četvornih kilometara prašume prelijetanjem niza dugih dionica od oko 450 kilometara. Njihov je skup podataka otkrio 432 zemljane strukture, od kojih je 396 bilo dosad nepoznato. "Najviše nas je iznenadio iznimno velik broj zemljanih radova pronađenih na području koje čini manje od 3 posto šire Amazone", rekao je Pärssinen.
Ekstrapolacijom rezultata i njihovim kombiniranjem s postojećim istraživanjima, znanstvenici su procijenili da je civilizacija Aquiry na vrhuncu mogla obuhvaćati područje od čak 183.000 četvornih kilometara. Na tom je području moglo živjeti od 1,2 do 3 milijuna ljudi, uz procijenjenih 24.000 do 30.000 zemljanih struktura. Taj bi prostor izgledao potpuno drugačije od divljine kakvu poznajemo danas. Bila bi to šuma ispresijecana krčevinama na kojima su ljudi živjeli, uzgajali hranu, slavili i okupljali se.
Novi prikaz Amazone
Pärssinen kaže da bi, s obzirom na to da LIDAR otkriva povijest mnogih drevnih amazonskih društava, trebalo napustiti tradicionalni pogled na prašumu kao na netaknutu divljinu. Novi nalazi prikazuju Amazonu kao prostor koji su na mnogim mjestima oblikovale velike ljudske populacije.
"Na svom vrhuncu, strukture koje danas vidimo vjerojatno su bile okružene velikim drvenim nastambama u kojima je živjelo brojno stanovništvo, uz polja kukuruza, manioke, tikvica i pamuka", rekao je Pärssinen. "U obližnjim šumama vjerojatno je bilo obilje voćaka i orašastih plodova o kojima su se ljudi brinuli, što je odraz stoljeća ljudskog upravljanja krajolikom", opisao je.
