Zeleni domovi stižu
Hrvatska među najsporijima u EU: Tek mali dio zgrada postao energetski učinkovitiji
Ilustracija (Pexels)
Prošlog je tjedna Europska unija pokrenula postupak zbog povrede prava protiv svih država članica jer nisu u potpunosti prenijele Direktivu o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), poznatu i kao Direktiva o zelenim domovima, u svoje nacionalno zakonodavstvo. Rok za to istekao je 29. svibnja 2026. godine.
Europska komisija planirala je ovom direktivom usmjeriti Uniju prema zajedničkom cilju postizanja klimatske neutralnosti do sredine stoljeća, uz obveznu modernizaciju zgrada, koje su najveći potrošač energije u Europi, za Euronews piše Alessio Dell'Anna.
Pokretanje postupka zbog povrede prava, što znači da je svaka država članica dobila službeno upozorenje da dovrši prijenos direktive u svoje zakonodavstvo, ne znači da Europa na tom području ne napreduje.
Naprotiv, mnoge zgrade postaju energetski učinkovitije, iako ne dovoljno brzo koliko bi Bruxelles želio.
Prema podacima Eurostata, danas otprilike svaki četvrti građanin Europske unije živi u energetski učinkovitijem objektu nego prije šest godina, no brzina obnove znatno se razlikuje među državama članicama.
Najveći napredak zabilježen je u Nizozemskoj, gdje je 60,5 posto zgrada energetski učinkovitije nego 2018. godine. Slijede Danska s 34 posto, Francuska i Slovenija s po 33 posto.
Ti podaci predstavljaju veliku razliku u odnosu na Italiju, koja se nalazi na posljednjem mjestu prema brzini obnove, sa samo tri posto zgrada koje su postale energetski učinkovitije u odnosu na 2018. godinu.
Ni Malta i Grčka nisu znatno napredovale, s udjelom od samo osam, odnosno 9,5 posto energetski obnovljenih zgrada.
Povećanje energetske učinkovitosti zgrada podrazumijeva, primjerice, poboljšanje izolacije krovova i prozora kako bi se smanjila potrošnja energije. Međutim, Europska unija planira postupno ukinuti poticaje i subvencije za stare plinske i fosilne kotlove te ih zamijeniti dizalicama topline i solarnim panelima.
Takvi planovi izazvali su kritike jer brojne države članice smatraju da je provedba tih promjena u tako kratkom roku preskupa.
"Nije riječ o tome slažemo li se s Europskom unijom ili ne, već o brojkama", rekao je Gilberto Pichetto Fratin, talijanski ministar okoliša i energetske sigurnosti. "Kako možemo do 2033. godine intervenirati tako da nekoliko umirovljenika potroši 50 tisuća eura kako bi svoj dom doveli do energetskog razreda B?"
Kritike su stigle i iz Njemačke, od bivše ministrice stanovanja Klare Geywitz iz stranke lijevog centra SPD, koja je poručila da nije ispravno prisiljavati građane na obnovu zgrada ili prodaju nekretnina kako bi zadovoljili standarde energetske učinkovitosti.
Osam zemalja predalo nacionalne planove obnove zgrada
Unatoč tome što nijedna država članica još nije u potpunosti prenijela cijelu europsku direktivu u nacionalno zakonodavstvo, na području obnove zgrada ipak se ostvaruje napredak.
Osam država članica već je Europskoj komisiji predalo nacrte svojih Nacionalnih planova obnove zgrada (NBRP), čime je napravljen prvi konkretan korak u provedbi Direktive o energetskim svojstvima zgrada.
Među tim državama nalazi se i Hrvatska, uz Belgiju, Bugarsku, Finsku, Litvu, Rumunjsku, Sloveniju i Španjolsku.
Nacionalni planovi obnove zgrada trebali bi sadržavati detaljan plan obnove stambenih i nestambenih objekata. Moraju uključivati analizu nacionalnog fonda zgrada, ciljeve za 2030., 2040. i 2050. godinu te politike kojima će se ti ciljevi ostvariti, uključujući procjenu potrebnih ulaganja.
"Za razliku od prethodnih strategija, nacionalni planovi obnove zgrada slijede zajednički predložak na razini EU-a, što omogućuje dosljedniju procjenu napretka među državama članicama", navela je Europska komisija.
Dodali su kako su ranije strategije davale opći smjer djelovanja, ali su "nedostajali usklađena struktura, zajednički pokazatelji i obvezujuće prekretnice na razini cijele Unije".
Rok za predaju konačnih verzija nacionalnih planova obnove zgrada je 31. prosinca 2026. godine.
