Nuklearni domino
Litva slijedi Finsku: Ukida ustavnu zabranu razmještanja nuklearnog oružja
nuklearno (Foto: X)
Litva je početkom srpnja pokrenula postupak ukidanja ustavne zabrane razmještanja nuklearnog oružja na svom teritoriju, čime je regionalni zaokret koji je u lipnju pokrenula Finska dobio novog sljedbenika među članicama NATO-a na granici s Rusijom.
Litavski predsjednik Gitanas Nauseda priopćio je da su se parlamentarne stranke usuglasile da iz ustava uklone članak 137., koji izričito zabranjuje oružje za masovno uništenje na litavskom tlu.
"Geopolitička situacija se pogoršava. Naš je ustav pisan u vrijeme kad su okolnosti bile posve drugačije", rekao je Nauseda, uz napomenu da trenutačno ne postoje konkretni planovi za skladištenje nuklearnog oružja u zemlji.
Ministar obrane Robertas Kaunas obrazložio je inicijativu tvrdnjom da je Litva ostala praktički jedina članica Saveza s izričitom ustavnom zabranom te vrste naoružanja, što je, prema njegovim riječima, sprječava da u potpunosti iskoristi NATO-ov obrambeni potencijal.
Litavski potez dolazi u trenutku kad i druge sjeverne i baltičke države otvoreno signaliziraju spremnost da ugoste nuklearno naoružanje NATO-a.
Estonija, Švedska i Danska u posljednjim su mjesecima izrazile spremnost za takav korak, dok je švedski premijer Ulf Kristersson potvrdio da Stockholm već razgovara s Londonom i Parizom o nuklearnom odvraćanju.
Ruske protumjere Finskoj
Njemačka, pak, nastoji preuzeti vodeću ulogu u uspostavi, kako to naziva, nuklearnog sustava na razini Europske unije. Zastupnik vladajuće CDU-a Jens Spahn ranije je zagovarao da Njemačka dobije pristup francuskom i britanskom nuklearnom oružju.
Moskva upozorava da bi takvo europsko naoružavanje dovelo isključivo do nove eskalacije napetosti.
Rusija je u međuvremenu poduzela konkretne protumjere prema Finskoj i od 1. srpnja privremeno obustavila željeznički promet – ljudi, vozila i tereta – preko svih pet graničnih prijelaza s Finskom, a istovremeno je zatvorila i po jedan prijelaz prema Estoniji i Latviji.
U samoj uredbi razlog zatvaranja nije eksplicitno naveden, no vremenski se poklapa s ukidanjem finske nuklearne zabrane.
Posljedice su osjetile pogranične zajednice: promet automobilima i pješice već je bio obustavljen od prosinca 2023., a sada je i preostali željeznički teret prekinut.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova ocijenila je finska odluka "pobjeda slijepe rusofobije" nad zdravim razumom.
Najduža granica
Zakon koji je pokrenuo ovaj niz događaja finski je predsjednik Alexander Stubb potpisao u petak, 26. lipnja 2026., čime je dovršen proces koji je parlament pokrenuo17. lipnja.
Nove odredbe, na snazi od 1. srpnja, dopuštaju uvoz, transport, opskrbu i posjedovanje nuklearnog naoružanja kada to zahtijeva finska obrana, kolektivna obrana NATO-a ili obrambena suradnja. Zastupnici su prijedlog izglasali omjerom 125 naprama 61, uz protivljenje oporbenih socijaldemokrata, zelenih i Ljevičarskog saveza.
Odluka dolazi tri godine nakon što je Finska, do tada vojno neutralna zemlja, pristupila NATO-u, što je bio izravan odgovor na rusku invaziju Ukrajine.
Zemlja dijeli s Rusijom granicu dugu 1340 km, odnosno – najdužu od svih članica saveza.
Ranije istog mjeseca NATO je u finskom Rovaniemiju uspostavio i novu stalnu postrojbu Forward Land Forces (FLF) Finland, prvi trajni raspored savezničkih snaga na ruskoj granici – ostvarenje cilja koji je vlada postavila još na početku mandata, a saveznici ga potom prihvatili.
Iako finska vlada ponavlja da zemlja "nema planove" ugostiti nuklearno oružje u mirnodopsko vrijeme, zakon otvara pravnu mogućnost za to u budućnosti, u skladu s NATO-ovim programom dijeljenja nuklearnog oružja, u kojem savezničke zrakoplovne posade mogu isporučiti taktičke nuklearne bombe ako konvencionalni sukob preraste u nuklearni.
Prema izvještaju Financial Timesa od 2. lipnja 2026., SAD je u ranoj fazi povjerljivih razgovora o proširenju nuklearnog razmještaja izvan šest zemalja koje trenutačno sudjeluju u toj shemi (Belgija, Njemačka, Italija, Nizozemska, Turska i Velika Britanija).
List poimence navodi interes Poljske i baltičkih država, dok Finska nije izravno spomenuta, no njezino uklanjanje zakonske prepreke otvara pitanje bi li se mogla naći na popisu budućih kandidata.
Rusi optužuju za rusofobiju
Analiza Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) taj zaokret smješta u širi kontekst nordijskog preispitivanja američkog "nuklearnog kišobrana".
Nakon što je Washington na summitu NATO-a u Haagu u lipnju 2025. zatražio da saveznici do 2035. dosegnu 5 posto BDP-a za obranu, takozvana Grenlandska kriza 2026. djelovala je kao "strateški šok" za regiju, uvjerivši nordijske zemlje da američko sigurnosno jamstvo više nije bezuvjetno, unatoč tome što formalno ostaje na snazi.
Stalni predstavnik Rusije pri UN-u u Ženevi Genadij Gatilov upozorio da će Moskva nuklearno oružje na granicama – bilo u Finskoj, bilo u Poljskoj – tretirati kao "izravnu prijetnju koja opravdava kompenzacijske protumjere".
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev optužio je Finsku za rusofobiju i najavio da bi zemlja mogla postati jedna od meta ruskog nuklearnog naoružanja.
Za sada je najvjerojatniji scenarij da Finska neće u kratkom roku doista ugostiti nuklearno oružje, budući da bi takva odluka zahtijevala zaseban politički dogovor unutar NATO-a i SAD-a, no zakonska prepreka je uklonjena.
Pitanje je hoće li ukidanje zabrane u Finskoj i Litvi, uz otvorenost Estonije, Švedske i Danske te njemačke ambicije za nuklearnim kišobranom na razini EU, ostati prije svega simbolički signal odvraćanja upućen Moskvi, ili prvi korak prema stvarnom fizičkom razmještaju nuklearnog oružja najbliže ruskoj granici od završetka hladnog rata.
