Socijaldemokrati danske premijerke Mette Frederiksen na putu su prema najslabijem rezultatu u više od stoljeća na parlamentarnim izborima u utorak, no ona je favoritkinja za ostanak na vlasti nakon izbora koji se održavaju u sjeni pokušaja američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme kontrolu nad Grenlandom.

Trumpovi ponovljeni pozivi na aneksiju Grenlanda, poluautonomnog danskog teritorija, unijeli su rijetku geopolitičku napetost u kampanju prije izbora, čak i dok su birači i dalje prvenstveno usredotočeni na socijalnu skrb, nejednakost i troškove života.

Ankete pokazuju da je Frederiksen dobila mali poticaj kada se Trumpova retorika o Grenlandu intenzivirala ranije ove godine, posebno nakon što je američki predsjednik odbio isključiti upotrebu vojne sile.

No, pitanje Grenlanda od tada je prešlo u manje napeti diplomatski okvir i nadmašile su ga domaće zabrinutosti oko troškova života, Frederiksenin prijedlog o porezu na bogate i aktualne rasprave o imigracijskoj politici.

Ni jedna strana ne očekuje jasnu većinu

Frederiksen, koja vodi Dansku od 2019., traži treći mandat, premda se predviđa da će njezina velika koalicijska vlada, prva koja je premostila jaz između ljevice i desnice u više od 40 godina, izgubiti parlamentarnu većinu.

Sama Frederiksen jasno je dala do znanja da izbore vidi kao test vodstva koliko i politike, predstavljajući se kao sigurna ruka u vođenju zemlje u vrijeme rata u Ukrajini i na Bliskom istoku te kao osoba koja se nosi s Trumpovim pritiskom.

„U velikoj mjeri, ovi izbori su o Mette Frederiksen“, rekao je Hans Engell, iskusni politički analitičar, dodajući da, dok je neki birači smatraju pravom osobom u vrijeme krize, drugi je smatraju previše autoritarnom.

Njezini socijaldemokrati, čije su stroge reforme azila otuđile neke tradicionalne pristaše na ljevici, oporavili su se u anketama od krize na Grenlandu, popevši se s najnižih 17% u prosincu na oko 21%.

No, očekuje se da ljevičarski blok i dalje neće imati 90 mjesta potrebnih za većinu u danskom Folketingu sa 179 mjesta, s projekcijama koje ukazuju na oko 85 mjesta.

S obzirom na to da se očekuje da će ljevičarski saveznici ostati čvrsti, a desničarski blok fragmentiran, ona ostaje favoritkinja za formiranje sljedeće vlade dok se stranke premještaju duž tradicionalnijih lijevo-desnih linija.

„Sve ukazuje na nešto što nalikuje tijesnoj utrci između crvenog i plavog bloka“, rekao je Engell. „Ali moja je neposredna prognoza da će Mette Frederiksen biti premijerka, jer je podrška iza nje stabilnija.“

Prijedlog poreza na bogatstvo označava promjenu politike

Ključna pitanja kampanje uključuju Frederiksenin prijedlog o ponovnom uvođenju poreza na bogatstvo za financiranje ulaganja u obrazovanje i socijalnu skrb, potez koji signalizira pomak prema ljevici.

Kritičari, uključujući čelnika Liberalnog saveza Alexa Vanopslagha, ismijali su prijedlog kao „sitničav“.

U danskom parlamentarnom sustavu vlada ne mora imati većinu; dovoljno je da nema većinu protiv sebe.

Desno orijentirani blok predvodi ministar obrane Troels Lund Poulsen iz Liberalne stranke, dok bi ishod mogao ovisiti o bivšem premijeru Larsu Lokkeu Rasmussenu, čelniku centrističke stranke Moderaterne i sadašnjem ministru vanjskih poslova. Rasmussenovo svrstavanje, bilo s blokom Frederiksen ili desno orijentiranom kombinacijom, moglo bi odrediti tko će formirati sljedeću vladu.

Ukupno se na izborima natječe 12 stranaka, a mnoštvo kandidata komplicira mogućnosti koalicija nakon izbora. Dodatno, četiri mjesta dodijeljena kandidatima iz Grenlanda i Farskih Otoka mogu biti presudna.

Povezane vijesti

• Budući izgled Europskog parlamenta: HDZ 5 mjesta, SDP 3, Živi zid, Amsterdamska i Most po jedno zastupničko mjesto
• U nedjelju se održavaju redovni izbori za Europski parlament; NA LISTIĆU 33 LISTE I 396 KANDIDATA, u Europski parlament želi PET ISTARSKIH POLITIČARA
• IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT: Do 16.30 sati izašlo 21,31 posto birača. GONG: Na biračkim mjestima mirno, stranke zovu građane i šalju sms-ove. DIP: Izlaznost u dijaspori dobra, najveći odaziv u BiH