(Reuters)
Iranski tvrdolinijaši u ponedjeljak su izašli na ulice kako bi proglasili svoju odanost novom vrhovnom vođi Modžtabi Hameneiju, čiji je uspon, čini se, ugasio nade da će rat na Bliskom istoku, koji je izazvao kaos na globalnim tržištima, uskoro završiti.
Pošto bi jedan od najtežih poremećaja koji su pogodili globalnu opskrbu energijom mogao trajati dulje nego što se na ranije očekivalo, došlo je do rekordnog rasta cijena nafte i naglog pada burzi.
Pedesetšestogodišnjeg Hameneija, šijitskog klerika s bazom moći među sigurnosnim snagama i njihovim ogromnim poslovnim carstvom, američki predsjednik Donald Trump proglasio je neprihvatljivim, zahtijevajući bezuvjetnu predaju Irana.
"Mislim da su jako pogriješili", rekao je Trump za NBC News kada su ga pitali o izboru Hameneija za iranskog vrhovnog vođu.
Iranski državni mediji prikazali su velike mase pristaša u nekoliko gradova okupljene iza novog vođe. Mahali su iranskim zastavama i držali portrete njegovog oca Alija Hameneija, ubijenog u izraelskom napadu prvog dana rata.
Državna televizija je izvijestila o eksplozijama blizu Isfahana, uzrokovanih od navodnih zračnih napada, dok su se lojalisti okupljali na povijesnom Trgu Imama, skandirajući "Bog je najveći" ispod pozornice s portretima Alija i Modžtabe Hamneija.
U Teheranu se mogao čuti hvalospjev: "Ili smrt ili Hamenei, naša krv vodi u raj".
Političari i institucije objavili su obećanja odanosti novom vrhovnom vođi. Njegova supruga, sin i majka također su ubijeni na početku američko-izraelskog zračnog napada, prema iranskim državnim medijima.
"Slušat ćemo vrhovnog vođu do posljednje kapi krvi", priopćilo je Vijeće obrane.
Iranci kontaktirani telefonom bili su podijeljeni. Pristaše vlasti pozdravile su izbor kao demonstraciju prkosa, a protivnici su strahovali da će im to uništiti nade za promjenu.
"Jako sam sretna što je on naš novi vođa. To je bio šamar u lice našim neprijateljima koji su mislili da će se sustav urušiti ubojstvom njegovog oca. Put našeg pokojnog vođe nastavit će se", rekla je 21-godišnja studentica Zahra Mirbagheri iz Teherana.
Mnogi Iranci isprva su slavili ubojstvo starijeg Hameneija, koje se dogodilo tjednima nakon što su njegove sigurnosne snage ubile tisuće protuvladinih prosvjednika u najgorim domaćim nemirima od iranske revolucije 1979. godine. No, od tada je bilo malo znakova protuvladinih aktivnosti, a aktivisti se boje izaći na ulice dok je Iran pod napadom.
"(Revolucionarna) garda i sustav su još uvijek moćni. Imaju desetke tisuća vojnika spremnih boriti se kako bi održali ovaj režim. Mi, narod, nemamo ništa", rekao je 34-godišnji Babak, poslovni čovjek u središnjem gradu Araku koji je zatražio da se ne objavi njegovo prezime.
Izrael tvrdi da je njegov ratni cilj svrgnuti iranski sustav klerikalne vladavine. Američki dužnosnici uglavnom govore da je cilj Washingtona uništiti iranske raketne kapacitete i nuklearni program, ali Trump je rekao da rat može završiti samo uz poslušnu iransku vladu.
Izrael je rekao da će ubiti svakog nasljednika ubijenog Hameneija ako Iran ne prekine svoju neprijateljsku politiku.
Rat je zatvorio Hormuški tjesnac, prometno grlo za petinu globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina, zbog čega tankeri ne mogu ploviti dulje od tjedan dana, a proizvođači su prisiljeni zaustaviti proizvodnju dok se skladišta pune.
Izvori su u ponedjeljak rekli da je Saudijska Arabija ograničila proizvodnju na dva naftna polja, nakon što su Irak i Kuvajt poduzeli slične mjere.
Terminske cijene sirove nafte Brent porasle su za 6,55 posto na 98,77 dolara po barelu u ponedjeljak poslijepodne, nakon što su ranije dosegle čak 119,50 dolara, što je bio najveći jednodnevni rast u povijesti. Od početka rata, Brent je porastao za čak 65 posto.
Izgledi da bi energetska kriza mogla potrajati, što je oživjelo sjećanja na bliskoistočni naftni šok 1970-ih, bacili su globalna tržišta dionica u krizu, a dionice zrakoplovnih kompanija bile su posebno pogođene naglim porastom cijena mlaznog goriva.
Cijena benzina posebno politički rezonira u Sjedinjenim Državama, gdje se Trumpovi republikanci nadaju zadržati kontrolu nad Kongresom na međuizborima u studenom.
Očekuje se da će američki predsjednik već u ponedjeljak razmotriti niz opcija za ograničenje domaćih cijena nafte, što uključuje moguće oslobađanje sirove nafte iz strateških rezervi ili ograničavanje američkog izvoza, prema dva upućena izvora.
U intervjuu za NBC News, Trump je rekao da je "prerano" za raspravu o zapljeni iranske nafte. "Ljudi su o tome sigurno pričali", dodao je.
Teheran se gušio u crnom dimu nakon što je pogođena rafinerija nafte, u eskalaciji napada na domaću opskrbu energijom u Iranu. Šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Ghebreyesus upozorio je na opasnosti od takvih napada.
"Oštećenje naftnih postrojenja u Iranu riskira kontaminaciju hrane, vode i zraka - opasnosti koje mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice, posebno na djecu, starije osobe i osobe s već postojećim zdravstvenim stanjima", napisao je Ghebreyesus na X-u.
Turska je priopćila u ponedjeljak da je protuzračna obrana NATO-a oborila balističku raketu koja je ispaljena iz Irana, a ušla u turski zračni prostor, što je već drugi takav incident od početka rata. Iran nije odmah to komentirao.
Turska, iranski susjed s drugom po veličini vojskom NATO-a, upozorila je Teheran u subotu da prestane s napadima, ali nije nagovijestila da želi formalno pozvati članice bloka na dodatnu zaštitu.
Izraelska vojska priopćila je da je pokrenula nove napade u središnjem Iranu i pogodila libanonski glavni grad Bejrut, gdje je Izrael produžio svoju kampanju nakon što je proiranski pokret Hezbolah pucao preko granice.
U američkim i izraelskim napadima ubijeno je najmanje 1332 iranskih civila, a tisuće su ranjene, prema iranskom veleposlaniku pri UN-u. Libanon je izvijestio o više od 400 mrtvih, dok je gotovo 700.000 ljudi moralo pobjeći iz svojih domova.
Djelatnici hitne pomoći u Izraelu rekli su da je muškarac umro nakon što je pogođen šrapnelima na gradilištu blizu međunarodne zračne luke u Tel Avivu, čime se broj ubijenih u iranskim napadima na Izrael popeo na 11.