Nakon ubojstva Hameneija
Laridžani postao jedna od najutjecajnijih osoba u zemlji
(Reuters)
Veteran iranske politike Ali Laridžani, koji je u nedjelju najavio uspostavu privremenog vodstva zemlje nakon što je u zračnom napadu ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, prošle godine je ponovo postao jedna od najmoćnijih ličnosti u sigurnosnoj hijerarhiji zemlje.
Bio je zadužen za širok raspon pitanja od nuklearnih pregovora i regionalnih veza Teherana do nasilnog gušenja nemira unutar zemlje.
Kao visoko pozicionirani pripadnik establišmenta i pripadnik jedne od vodećih obitelji u zemlji, Laridžani je nadgledao iranske napore da postigne nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama svega mjesec dana nakon što je Washington protiv njega uveo sankcije u siječnju zbog toga što je navodno bio odgovoran za smrtonosno gušenje protuvladinih prosvjeda.
Optužio je SAD i Izrael da pokušavaju opljačkati i razjediniti Iran te upozorio "secesionističke skupine" na oštar odgovor u slučaju da pokušaju bilo kakvo djelovanje, objavila je državna televizija u nedjelju, gotovo 24 sata nakon što su dvije zemlje započele niz napada na Iran.
Laridžani je u kolovozu imenovan tajnikom Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana (SNSC), a prije toga je bio na nekoliko visokih položaja tijekom svoje karijere obilježene odanošću Hameneiju i pragmatičnim odnosima prema često suprotstavljenim frakcijama sustava.
Njegov status povjerljivog Hameneijevog stratega je naglašen prošlog mjeseca kada je otputovao u Oman, koji posreduje u nuklearnim pregovorima Teherana i Washingtona, dok je SAD gomilao svoje snage na Bliskom istoku kako bi pokušao od Irana iznuditi ustupke uoči napada.
Također, proteklih mjeseci je nekoliko puta posjetio ključnog saveznika Rusiju kako bi raspravljao o sigurnosnim vezama, što je bio dodatan znak njegovog povratka diplomaciji na visokoj razini.
Laridžani nuklearno pitanje smatra 'rješivim'
Laridžani, koji je već bio na čelu SNSC-a prije 20 godina, ponovo je preuzeo vodstvo nakon prošlogodišnjeg 12-dnevnog zračnog rata između Irana i Izraela, kojem se kasnije pridružio SAD, te se time službeno vratio u središte iranskog sigurnosnog establišmenta.
Neke njegove javne izjave o nuklearnom pitanju bile su pragmatične naravi.
"Po mom sudu, ovo se pitanje može riješiti", kazao je Laridžani za omansku državnu televiziju prošlog mjeseca, što se odnosilo na pregovore sa SAD-om.
"Ako je zabrinutost Amerikanaca da Iran ne bi trebao ići u smjeru nabave nuklearnog oružja, o tome možemo razgovarati".
No, nakon protuvladinih prosvjeda u siječnju, Washington je kritizirao njegovu ulogu u vijeću za nacionalnu sigurnost.
Prema objavi američke vlade o uvođenju sankcija protiv njega i drugih dužnosnika zbog njihovog odgovora na prosvjeda, Laridžani je bio na čelu napora da se slome demonstracije koje su zahvatile Iran u siječnju.
"Laridžani je bio jedan od prvih iranskih vođa koji su pozvali na nasilje kako bi odgovorili na legitimne zahtjeve iranskog naroda", reklo je američko ministarstvo financija 15. siječnja, dodajući da je Laridžani djelovao u Hameneijevo ime.
Skupine za ljudska prava tvrde da su tisuće ljudi ubijene u gušenju prosvjeda, najgorim nemirima u Iranu od Islamske revolucije 1979.
'Biser za čokoladicu'
Poput drugih iranskih dužnosnika, Laridžani je iskazao razumijevanje za ljude koji su prosvjedovali zbog gospodarskih poteškoća. No, osudio je oružano djelovanje za koje je tvrdio da potiče Izrael, zakleti neprijatelj Islamske Republike.
"Prosvjedi naroda se moraju posve odvojiti od ovih skupina koje nalikuju teroristima", citirali su Laridžanija državni mediji 10. siječnja. "Izgrednici su urbana kvazi-teroristička skupina", rekao je 26. siječnja.
Bivši pripadnik iranske Revolucionarne garde, Laridžani bio glavni nuklearni pregovarač od 2005. do 2007., braneći pravo Teherana da obogaćuje uranij. Jednom je usporedio europske poticaje koje bi Iran dobio u slučaju da odustane od proizvodnje nuklearnog goriva s "mijenjanjem bisera za čokoladicu".
Iranski analitičari su tada govorili da je nastojao diplomacijom pridobiti zapad i da ga se smatralo pragmatičarom.
SAD i Izrael vjeruju da Iran želi razviti nuklearno oružje koje bi moglo prijetiti opstanku Izraela. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo miroljubiv.
Laridžani je bio predsjednik parlamenta od 2008. do 2020. Tijekom tog razdoblja, Iran je postigao nuklearni sporazum sa šest svjetskih sila 2015. nakon gotovo dvije godine delikatnih pregovora. Američki predsjednik Donald Trump je povukao SAD iz teško postignutog sporazuma tijekom svog prvog mandata 2018.
Laridžani je upozorio da se iranski nuklearni program "nikada ne može uništiti".
"Jer jednom kad ste otkrili tehnologiju, oni ne mogu to otkriće oduzeti", kazao je za dokumentarni program PBS Frontline u rujnu 2025. "To je kao da ste izumitelj nekog stroja pa vam se stroj oduzme. Vi ga i dalje možete ponovo izraditi".
Laridžani je također bio zadužen za jačanje odnosa s Kinom u sklopu pregovora koji su doveli do 25-godišnjeg sporazuma o suradnji 2021.
Neuspješno se kandidirao za predsjednika 2005. Kasnije se pokušao ponovo kandidirati 2021. i 2024., no oba puta ga je diskvalificiralo Vijeće čuvara ustava, koje je kao poteškoće navelo životni stil i obiteljske veze u inozemstvu.
Rođen je 1958. u iračkom gradu Nadžafu u istaknutoj iranskoj obitelji, a kao dijete se preselio u Iran, gdje je doktorirao filozofiju. Nekoliko njegove braće je također bilo na visokim položajima, među ostalim u pravosuđu i ministarstvu vanjskih poslova.
Jedna od njegovih kćeri je u siječnju otpuštena s mjesta predavačice na američkom sveučilištu Emory nakon što su iransko-američki aktivisti prosvjedovali zbog Laridžanijeve uloge u gušenju protuvladinih prosvjeda.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
