Francuski premijer Sebastien Lecornu preživio je u srijedu dva glasanja o povjerenju u parlamentu te se vlada može usredotočiti na još jednu raspravu o proračunu u narednim danima.

Cilj glasanja o povjerenju, koja su zatražili krajnje desno Nacionalno okupljanje (RN) i krajnje lijeva Nepokorena Francuska (LFI), bio je prosvjedovati protiv trgovinskog sporazuma Europske unije s južnoameričkim trgovinskim blokom Mercosurom.

Unatoč francuskom protivljenju, zemlje članice EU-a su prošlog tjedna odobrile potpisivanje spornog sporazuma s Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem. RN i LFI su optužili vladu da nije učinila dovoljno kako bi to spriječila.

"Unutar zemlje, vi ste vlada vazala koji služe bogatima. Izvan (nje), ponižavate našu državu pred Europskom komisijom i carstvom Sjedinjenih Američkih Država", kazala je vladi šefica parlamentarnog kluba LFI-ja Mathilde Panot, govoreći u parlamentu prije glasanja o povjerenju u srijedu.

Socijalistička stranka, kao i Republikanci, rekla je da neće podržati rušenje vlade zbog Mercosura, zbog čega su oba glasanja završila neuspješno za oporbu.

Ono koje je predložio LFI uspjelo je pridobiti samo 256 glasova, odnosno nedostajala su im 32 kako bi se Lecornuu izglasalo nepovjerenje. Prijedlog RN-a pak je dobio samo 142 glasa.

Lecornu je rekao da je vrijeme utrošeno na glasanje o povjerenju dodatno odgodilo ionako opterećene rasprave o proračunu za 2026., dodajući da bi se politički čelnici trebali radije usredotočiti na to.

Jedna od opcija koje Lecornu ima vezano za ovogodišnji proračun jest da se pozove na članak 49.3 ustava kako bi usvojio zakon o proračunu bez glasanja nakon što je dogovorio njegov sadržaj sa svim političkim skupinama osim RN-a i LFI-ja, rekao je izvor iz vlade.

To će gotovo sigurno dovesti do još glasanja o povjerenju.

Predsjednik Emmanuel Macron, prema njegovim suradnicima, želi da se proračun usvoji u siječnju i "neutralan" je što se tiče načina na koji će se to postići.

Francuska politička situacija je krhka od 2022. kada je Macron izgubio većinu u parlamentu.

Njegovi su se problemi pogoršali kada je neočekivano raspisao parlamentarne izbore sredinom 2024., koji su rezultirali parlamentom podijeljenim na tri ideološka bloka: njegov savez desnog centra, ljevicu i RN, od kojih nijedna skupina nema jasnu većinu.

Povezane vijesti

• Vlada odbila pokretanje pitanja povjerenja Karamarku
• VLADA Odbačeni navodi iz oporbenog prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja ministrici Divjak  
• Libanon: Parlament izglasao povjerenje vladi unatoč prosvjedima