Bivši grčki premijer Aleksis  Cipras, ljevičarski vatreni aktivist koji je osvojio vlast protiveći se programu strogih mjera štednje na vrhuncu grčke dužničke krize 2015. godine, dao je u ponedjeljak ostavku na zastupničko mjesto u parlamentu, usred glasina da se sprema osnovati novu političku stranku.

Cipras je postao globalno poznato ime tijekom žestokih pregovora Grčke s međunarodnim zajmodavcima o trećem i posljednjem financijskom paketu pomoći koji je završio 2018. godine.

Vlast je izgubio 2019. godine, nakon što je bio prisiljen prihvatiti mjere štednje protiv kojih se u oporbi žestoko borio.

"Dajem ostavku na mjesto zastupnika stranke Siriza u parlamentu, ali ne odustajem od političkog djelovanja", rekao je Cipras u snimljenoj izjavi. Obraćajući se kasnije bivšim stranačkim kolegama, rekao je: "Nećemo biti suparnici. I možda ćemo uskoro ponovno zajedno putovati zajedno na ljepša mora".

Cipras nije komentirao svoje planove, ali lokalni mediji nagađaju da bi se mogao vratiti u politiku, što bi potencijalno predstavljalo još jedan izazov vladi desnog centra premijera Kiriakosa Micotakisa, čija je popularnost pala u anketama.

Cipras je odstupio s mjesta čelnika Sirize 2023. nakon drugog teškog izbornog poraza od Micotakisove stranke Nova demokracija koja je došla na vlast 2019., nakon godina umora od štednje i financijske pomoći za koju su kritičari rekli da zemlji nije potrebna.

Njegov potez doveo je do fragmentacije Sirize i formiranja novih, manjih političkih stranaka.

Socijalistička stranka PASOK se kasnije isprofilirala kao glavna oporba.

"Ciprasova ostavka prvi je odlučujući korak u formiranju nove stranke", rekao je za Reuters voditelj anketa ALCO-a Kostas Panagopulos.

Anketa ALCO-a provedena u rujnu pokazala je da Nova demokracija, koja isključuje prijevremene izbore prije isteka mandata 2027., ima 24% podrške u odnosu na PASOK, koji uživa potporu od 11,5% , a Siriza 6,2%.

Točno 20. kolovoza 2018. godine završio je najizazovniji proces financijskog spašavanja neke zemlje u povijesti.

Grčka je 2011. godine zapala u veliku financijsku krizu. U to vrijeme vlada se zadužila vrlo visoko, uz vrlo visok proračunski deficit, tako da investitori više nisu bili voljni sve to financirati.

Ukupna vrijednost pomoći koji je Grčka primila kroz tri programa od 2010. godine iznosio je 288 milijardi eura.

Uz to, privatni vjerovnici su 2010. godine pristali na otpis 109 milijardi eura duga, a kroz dodatne programe restrukturiranja duga ovaj iznos prelazi 400 milijardi eura, što prelazi vrijednost dva grčka BDP-a iz 2017. godine (178 milijardi eura).

Povezane vijesti

• Pregovori Grčke i kreditora prekinuti
• Cipras najavio referendum
• Grci se pokušavaju priviknuti na život bez banaka