EU zauzima tvrđi stav prema Izraelu, ali zasad bez konkretnih koraka

(Reuters)

Čelnici zemalja Europske unije pooštrili su ovaj tjedan stav prema Izraelu nakon novih smrtonosnih bombardiranja u Pojasu Gaze, nazvavši ih „neprihvatljivima“, i „odvratnima“, ali konkretan učinak te promjene retorike tek treba vidjeti, piše u srijedu agencija France presse.

Njemačka, jedna od najbližih saveznica Izraela, izrazila je nerazumijevanje za bombardiranje škole u Gazi u kojem je poginulo 33 ljudi, uključujući mnogo djece.

„Iskreno ne razumijem to što izraelska vojska trenutačno radi u Pojasu Gaze i ne vidim koji je cilj njezina djelovanja na civilno stanovništvo na ovaj način“, rekao je u ponedjeljak kancelar Friedrich Merz, prvi put prijeteći povlačenjem podrške izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu.

U utorak je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen osudila izraelsko vođenje rata, rekavši kako je „intenziviranje izraelskih vojnih operacija u Gazi, usmjerenih na civilnu infrastrukturu, uključujući školu koja služi kao utočište za raseljene palestinske obitelji, i uzrokujući smrt civila, uključujući djecu, odvratno“.

Ova "snažna i nova" retorika, prema jednom diplomatu, dolazi od političarke koja je bila među prvima u izražavanju solidarnosti s Izraelom nakon napada Hamasa 7. listopada 2023.

"Merz je pomaknuo granice" u Bruxellesu, prema drugom europskom dužnosniku.

"Došlo je do vrlo uočljive promjene posljednjih tjedana", analizira u podcastu Julien Barnes-Dacey iz think tanka Europskog vijeća za vanjske odnose, ocjenjujući da ovaj razvoj događaja odražava "duboku promjenu u europskom javnom mnijenju".

No, ostaje pitanje kako će se ova promjena tona prevesti u konkretne radnje.

EU podijeljena

Njemačka, glavni izraelski dobavljač oružja nakon Sjedinjenih Država, ovog je tjedna odbacila pozive da zaustavi prodaju.

No u utorak je njezin ministar vanjskih poslova ne skrivajući frustraciju naglasio da se određene granice ne smiju prijeći.

"Branimo međunarodno humanitarno pravo svugdje", izjavio je Johann Wadephul. "Ako primijetimo kršenja, naravno da ćemo reagirati i nećemo isporučivati ??oružje koje bi moglo dovesti do novih kršenja."

Berlin je bio među europskim prijestolnicama koje su se prošli tjedan usprotivile zahtjevu Bruxellesa za reviziju Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Izraela. Zahtjev je pokrenula šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas.

Europska komisija pokrenula je ovaj proces revizije kako bi provjerila poštuje li Izrael ljudska prava i demokratska načela, u skladu s člankom 2. sporazuma.

„Mislim da je prerano reći da je došlo do promjene politike, jer je revizija samo revizija. Ono što je važno je djelovanje“, naglašava Kristina Kausch iz German Marshall Funda, think tanka sa sjedištem u Bruxellesu.

Nekoliko zemalja EU-a, uključujući Belgiju, Irsku i Španjolsku, mjesecima poziva na strožu europsku politiku prema Izraelu.

„Moje osobno mišljenje je da ovo sve više sliči genocidu. Ne znam koje se još strahote trebaju dogoditi prije nego što se usudimo upotrijebiti tu riječ“, izjavio je belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prévot.

Optužbe za „genocid“ Izraela nad Palestincima množe se, a uputili su ih UN, skupine za ljudska prava, sve veći broj zemalja, filmskih zvijezda, a u utorak ih je uputilo i oko 300 francuskih pisaca, uključujući dva Nobelovca. Izrael optužbe odbacuje.

Konkretan izraz ove promjene tona moglo bi biti priznanje Palestine kao države, što razmatra Francuska, posebice uoči međunarodne konferencije UN-a zakazane za lipanj.

„Hoće li ovo imati trenutni utjecaj? Vjerojatno ne, ali mislim da će imati utjecaj ako Izrael zna da više nema onu slobodu koju je tako dugo imao“, zaključuje Julien Barnes-Dacey.