Pedro Nuno Santos (Reuters)
Mnogi Portugalci nadaju se da će nakon nedjeljnih općih izbora dobiti vladu koja će znati nositi se s izazovima globalnih trgovinskih tenzija i drugim geopolitičkim pitanjima te da će napokon doći kraj neprekidnom ciklusu novih izbora svake godine.
No za skeptične stanovnike Marinhe Grande, radničkog gradića s 40.000 stanovnika u središnjem dijelu zemlje, čak i to su pusti snovi.
Ovi izbori treći su u tri godine i dolaze nakon deset godina krhkih vlada, od kojih je samo jedna imala parlamentarnu većinu, ali je i ona pala na polovici mandata prošle godine.
Luis Simoes, 36-godišnji radnik u tvornici, spada među one koji se boje da nakon izbora u nedjelju neće dobiti vladu koja će potrajati i da će stabilnost ovisiti o krhkim dogovorima između stranaka.
I to u vrijeme globalnih trgovinskih tenzija zbog carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump i visokog domaćeg poreznog opterećenja.
"Ako oni (stranke) ne postignu dogovor na vrhu piramide, patit ćemo mi ovdje", rekao je za Reuters u tvornici Iberomoldes.
Međutim, utjecaj novih američkih carina na uvoz, uključujući iz EU-a, jedva da je bio spomenut u predizbornoj kampanji, premda je portugalski neto izvoz već osjetio udarac u prvom kvartalu, a gospodarstvo se smanjilo u odnosu na prethodni kvartal, što je zabrinulo velike izvoznike u Marinhi Grande.
Portugalska industrija kalupa treća je najveća nakon Njemačke i Švicarske i prodaje robu u vrijednosti gotovo milijardu eura na godinu, većinom drugim europskim zemljama. Njezini kalupi koriste se za proizvodnju plastičnih igračaka, automobila i zrakoplovnih kabina.
Predsjednik Iberomoldesa, Joaquim Menezes, čija tvrtka izvozi 90 posto svoje proizvodnje, strahuje da bi trgovinske tenzije mogle pogoditi njegove velike europske klijente i posljedično njegovu tvrtku, a daljnja politička nestabilnost kod kuće samo bi pogoršala te rizike i "sigurno pogodila njihovu produktivnost".
Većine nema na vidiku
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će Demokratski savez (savez desnog centra koji čine Socijaldemokratska stranka i Narodna stranka) premijera Luisa Montenegra dobiti najviše glasova, ali ne i parlamentarnu većinu, kao i na izborima u ožujku 2024. Situacija se nije bitno promijenila ni za njegova vječnog suparnika, Socijalističku stranku (lijevi centar), koja mu je za petama.
Marinha Grande tradicionalno glasa za Socijalističku stranku, ali na prošlogodišnjim izborima mnogi su se okrenuli krajnje desnoj stranci Chegi, koja je osvojila 20,5 posto glasova u regiji, u odnosu prema 7 posto 2023. Socijalistička stranka osvojila je 29,8 posto, daleko ispod 43,5 posto koliko je u toj regiji dobila godinu dana prije.
Na nacionalnoj razini Chega kontinuirano nazaduje otkako je prošle godine učetverostručila broj zastupnika u parlamentu. Njezina protuestablišmentska i protuimigrantska retorika previše je toksična da bi bila ključni saveznik bilo kojoj stranci.
Nijedna stranka nije iznijela nove prijedloge koji bi generirali značajniji entuzijazam među Portugalcima ili riješili njihove probleme.
"Svaka stranka samo govori da su oni ozbiljni, a drugi nemoralni ili korumpirani", rekao je Samuel Silva, administrativni asistent u Lisabonu. "Europski gospodarski problemi stići će do Portugala prije ili kasnije, ali ne vidim da bilo koja od većih stranaka o tome govori jer to ne donosi glasove."
Dobar dio kampanje bio je usredotočen na etička pitanja kao što je poslovanje Montenegrove obiteljske konzultantske tvrtke. To je pitanje u ožujku srušilo njegovu vladu, ali nije razuvjerilo birače koji i dalje uglavnom smatraju da je bolji čovjek za tu dužnost, po anketama.
Montenegro negira bilo kakve sumnjive poslove.
Zamor birača
"Ljudima zaista nije stalo do toga. Dosta im je", rekao je profesor politologije Jose Tomaz Castello Branco s lisabonskog Katoličkog sveučilišta, ističući zamor birača nakon toliko izbora.
"Nema mnogo nade da će budućnost biti drukčija od sadašnjosti", rekao je.
Jedini potencijal za kakvu-takvu stabilnost izgleda da ima četvrtoplasirana, proposlovna stranka Liberalna inicijativa, koja bi mogla dobiti dovoljno glasova za većinsku vladajuću koaliciju s Montenegrovim Demokratskim savezom, s kojim dijeli neke afinitete.
Mogla bi nastupiti dulja zakonodavna paraliza prije još jednih izbora, rekao je Castello Branco. Novi opći izbori ne mogu biti sazvani barem do sredine 2026. jer se u siječnju održavaju predsjednički izbori.
"Ako ste optimist, nadat ćete se da će se stranke dogovoriti dan nakon izbora o osnivanju saveza koji će vladati zemljom barem idućih godinu dana", rekao je.
Umirovljeni metalski radnik Luis Esperanca (58) ne gaji takve nade. Ljutit je zbog, kako je rekao, oklijevanja političara da pristanu na kompromise za dobrobit zemlje i kritizira razočaravajuću kampanju kojom su dominirale "jako slabe ideje za budućnost".
"Oni misle da ne moraju nikome ništa objašnjavati, kao da su svi idioti", rekao je. "To tako više ne može."