Robert Francis Prevost
Profesor, odgojitelj i biskup: Ovo je novi poglavar Katoličke Crkve
(Reuters)
Kardinal Robert Francis Prevost novi je poglavar Katoličke Crkve, a za svoje ime novi je papa uzeo Lav XIV. Kardinal Prevost prvi je papa iz Sjedinjenih Američkih Država u povijesti.
“Mir s vama”, prve su riječi koje je novi papa uputio s balkona bazilike sv. Petra okupljenom mnoštvu.
Kardinal Prevost rođen je 1955. godine, a veći dio svog svećeničkog života proveo je izvan SAD-a, ponajviše u Peruu, gdje je bio župnik, profesor, odgojitelj i biskup. To ga čini jednim od rijetkih američkih kardinala s dubokim iskustvom u Latinskoj Americi. On je dosad bio prefekt Dikasterija za biskupe, što je jedna od najutjecajnijih funkcija u Vatikanu. Prevost glasi kao umjeren, sposoban za dijalog i povezivanje različitih struja unutar Crkve. Prema analitičarima, njegov stil i prioriteti bliski su reformskom duhu pape Franje, zbog čega je imao potporu dijela kardinala koji žele kontinuitet. Katoličke novine Crux objavile su ranije kako je Prevost “poznat po čvrstom rasuđivanju i istančanoj sposobnosti slušanja”.
Soba suza
Bijelim dimom iznad Sikstinske kapele i zvonjavom zvona bazilike svetog Petra u četvrtak popodne građani Rima i svijeta obaviješteni su da je izabran 267. poglavar Rimokatoličke Crkve. Papa je izabran u četvrtom krugu glasanja. Riječ je o najvećoj konklavi u povijesti, a papu su birala 133 kardinala mlađa od 80 godina, koja su od 7. svibnja poslijepodne bila strogo izolirana od vanjskog svijeta. Pokojni papa Franjo imenovao je 108 od 133 izbornika. Ukupno, 52 su iz Europe, 23 iz Azije, isto toliko iz Latinske Amerike, 17 iz Afrike, 14 iz SAD-a i Kanade i četvorica iz Oceanije.
Novi poglavar Rimokatoličke Crkve nakon izbora je prvo otišao u “sobu suza”, malu prostoriju uz Sikstinsku kapelu, gdje je odjenuo papinsku odoru i pripremio se za izlazak na balkon bazilike svetog Petra. Potom je njegovo ime tradicionalnim proglasom “Habemus Papam” (Imamo Papu) objavio kardinal protođakon Dominique Mamberti.
Bijeli je dim iz dimnjaka Sikstinske kapele u četvrtak izišao malo iza 18 sati, i to je bio znak da je 267. papa izabran drugog dana konklave. Izlazak bijelog dima uzvicima i pljeskom pozdravile su desetine tisuće ljudi okupljenih na Trgu svetog Petra u Vatikanu. Među njima nisu bili samo vjernici i hodočasnici iz cijelog svijeta nego i brojni turisti i znatiželjnici, a trgom su se vijorile zastave iz cijelog svijeta. Mnogi su ovjekovječili povijesni trenutak mobilnim telefonima, dok su televizijske ekipe iz raznih dijelova svijeta snimale dim koji izlazi.
Izbor imena
Nakon što je u večer prvog dana konklave iz dimnjaka izišao crni dim - znak da papa nije izabran, drugo su se jutro kardinali elektori okupili u Apostolskoj palači kako bi slavili misu i izmolili jutarnju molitvu časoslova u kapeli svetih Petra i Pavla. Zatim su se povukli u Sikstinsku kapelu kako bi izmolili srednji čas i nastavili s glasanjem. Nakon dva prijepodnevna glasanja nitko nije dobio dvotrećinsku većinu, ali poslijepodne je ipak konklava završena i papa izabran.
Kada je riječ o izboru imena, mnogi su ga poglavari Katoličke Crkve birali prema uzoru na svog prethodnika ili nekog skorijeg papu iz poštovanja, divljenja ili priznanja, što signalizira želju za nastavkom njihova pontifikata. Drugi biraju različito ime od svog prethodnika, ponekad označavajući predanost inovacijama i promjenama. To je utjelovljeno u papi Franji, prvom papi u povijesti koji je uzeo ime po svetom Franji Asiškom.
Kako piše Vatican News, najčešće korišteno ime bilo je Ivan, koje je prvi izabrao sveti Ivan I., papa i mučenik, 523. godine. Posljednji papa koji je izabrao to ime bio je Talijan Angelo Giuseppe Roncalli, izabran za papu Ivana XXIII. 1958. godine, a kojeg je papa Franjo proglasio svetim 2014. godine. Ostala često korištena imena uključuju Grgura, u čast pape Grgura I., poznatog kao sveti Grgur Veliki (590.–604.), a koje je posljednji put korišteno kod Grgura XVI. 1831. godine, te Benedikta, koje je izabrano šesnaest puta, uključujući Josepha Ratzingera 2005. godine. Druga često korištena papinska imena su Klement, Inocent, Lav i Pio. Među imenima koja nikada nisu izabrana su Josip, Jakov, Andrija i Luka. Nijedan papa nikada nije izabrao ime Petar, iz poštovanja prema prvom papi. Ipak, šest je papa uzelo ime apostola Pavla, uključujući papu Montinija (Pavao VI., 1963.–1978.), čiji je izbor odražavao jedan od ključnih aspekata njegova pontifikata – početak apostolskih putovanja u inozemstvo.
Prvi papa koji je usvojio dvostruko ime bio je Albino Luciani 1978. godine, koji je postao Ivan Pavao I., naglašavajući kontinuitet s pontifikatima Ivana XXIII. i Pavla VI. Njegov nasljednik, Karol Wojtyła, ponovio je ovaj izbor kao Ivan Pavao II.
Kada je riječ o Benediktu XVI., u svojoj prvoj općoj audijenciji 27. travnja 2005., objasnio je da je izabrao ime Benedikt kako bi simbolički povezao svoj pontifikat s papom Benediktom XV., koji je vodio Crkvu tijekom burnog razdoblja Prvog svjetskog rata, i s izvanrednom osobom svetog Benedikta iz Nursije, “oca” zapadnog monaštva i suzaštitnika Europe.Od smrti pape Franje na Uskrsni ponedjeljak bilo je mnogo nagađanja o njegovu nasljedniku. Među favoritima su se najviše spominjala dva kurijalna kardinala, Talijan Pietro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
