Ratni vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u Beogradu prije petnaest godina, nakon čega je osuđen zbog počinjenih ratnih zločina i sada kaznu doživotnog zatvora služi u zatvoru strogog režima na britanskom otoku Wight.

Karadžića (78), za kojim se tragalo još od 1996. kada je bio prisiljen povući se iz političkog života u svojevrsnu ilegalu, uhitili su 21. srpnja 2008., u situaciji nalik na jeftine špijunske filmove, u autobusu usred glavnog grada Srbije, gdje se skrivao pod lažnim identitetom Dragana Dabića, samozvanog iscjelitelja i terapeuta.

Tada su u medije dospjele fotografije na kojima je bio teško prepoznatljiv s naočalama, zarastao u sijedu bradu i kosu. Potom su procurili brojni bizarni detalji koji su potvrdili kako je on i prije uhićenja godinama živio u Beogradu, družio se s osobama kojima je nudio različite iscjeliteljske tretmane, pisao u časopisu pod nazivom "Zdrav život" pa čak bio i redoviti gost u kvartovskoj kavani znakovita imena "Luda kuća".

Istražni sudac Posebnog suda za ratne zločine u Beogradu Milan Dilparić odmah nakon Karadžićevog privođenja i potvrde njegova identiteta donio je odluku o njegovu izručenju Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a u pritvoru Den Haagu se našao 30. srpnja gdje je ostao do izricanja pravomoćne presude.

ICTY je prvu optužnicu za ratne zločine protiv Karadžića podignuo u srpnju 1995., a zajedno s njim optuženi su i vojni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić i vođa pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milan Martić.

Nakon pada Srebrenice optužnica protiv Karadžića i Mladića proširena je u studenom 1995. i zbog kaznenog djela genocida koji je tamo počinjen nad Bošnjacima.

U srpnju 1996. godine ICTY je izdao međunarodnu tjeralicu za Karadžićem i Mladićem. Ispostavilo se kako su obojica našli utočište u Srbiji, iako su tamošnje vlasti godinama nijekale mogućnost da se dvojica najtraženijih ratnih zločinaca skrivaju na njihovom teritoriju.

U prvostupanjskom postupku 2016. Karadžić je proglašen je krivim za ratne zločine i genocid te osuđen na 40 godina zatvora, a nakon žalbe tužiteljstva kazna mu je 2019. godine preinačena na doživotni zatvor.

Povezane vijesti

• Beograd: Bramertz nezadovoljan regionalnom suradnjom u procesuiranju ratnih zločina
• U Prijedoru obilježen "Dan bijelih traka", općina ne želi spomenik ubijenoj djeci
• BiH: U Trusini i Ahmićima komemoracije za Hrvate i Bošnjake žrtve ratnih zločina