John Kerry (Reuters)
Američki izaslanik za klimu John Kerry doputovao je u nedjelju u Kinu, izvijestili su državni mediji, kako bi ponovno pokrenuo pregovore između dvaju najvećih svjetskih emitera plinova koji zagrijavaju planet.
Počevši od ponedjeljka, "Kina i Sjedinjene Države imat će detaljnu razmjenu mišljenja" o klimatskim pitanjima, izvijestila je državna televizija CCTV po Kerryjevu dolasku u Peking.
Kerryjev posjet Pekingu, gdje će se sastati sa svojim kolegom Xie Zhenhuom, dolazi u vrijeme rekordnih ljetnih vrućina za koje znanstvenici kažu da ih pogoršavaju klimatske promjene.
Bilateralni pregovori o klimi stali su prošle godine nakon što je Nancy Pelosi, tadašnja predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa, posjetila Tajvan i razbjesnila Peking, koji taj otok smatra svojim teritorijem.
Ali Kerry, bivši državni tajnik, ima relativno srdačne odnose s Kinom unatoč neslaganju Washingtona i Pekinga oko Tajvana i niza drugih problematičnih pitanja, uključujući napredne poluvodiče.
Njegov posjet Pekingu dolazi nakon dva druga posjeta visokih dužnosnika SAD-a - prvo državnog tajnika Antonyja Blinkena, a zatim ministrice financija Janet Yellen s ciljem stabilizacije američko-kineskih veza.
Bidenova administracija identificirala je klimu kao područje za potencijalnu suradnju s Pekingom, unatoč napetostima u drugim područjima.
Ponovno pokretanje američko-kineskih pregovora o klimi dogodit će se nakon najtoplijeg tjedna zabilježenog na globalnoj razini, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji.
Lipanj je već bio najtopliji ikad zabilježen, prema američkim i europskim agencijama.
Kerry će svoje vrijeme u Pekingu nastojati iskoristiti za suradnju s kineskim dužnosnicima "uzimajući u obzir jačanje provedbe i ambicije te promicanje uspješnog COP28", priopćio je State Department, misleći na klimatske razgovore UN-a u studenom.
Gotovo 200 zemalja sudjelovat će u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na COP28 kako bi razradili načine za ublažavanje globalnog zatopljenja i njegovih učinaka.
Kao vodeći proizvođač stakleničkih plinova koji pokreću klimatske promjene, Kina se obvezala postići vrhunac emisija ugljika do 2030. i postići potpunu ugljičnu neutralnost do 2060.