Ukrajinski i poljski predsjednik su subotu obilježili godišnjicu pokolja nad Poljacima koji su tijekom Drugog svjetskog rata izvršili ukrajinski nacionalisti, a masovna ubojstva Poljaka i dalje su izvor napetosti između dviju država.  

Iako je Varšava jedan od najčvršćih saveznika Kijeva od invazije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022., Volinjski pokolj u kojem je, prema procjenama, od 1943. do 1945. u zapadnoj Ukrajini likvidirano između 50.000 i 60.000 Poljaka, i dalje opterećuje odnose dviju naroda, a napetosti posebice izbiju uoči godišnjice pokolja 11. srpnja.

U manjem opsegu, žrtve pokolja su bili i Rusi, Židovi, Armenci, Česi i predstavnici drugih naroda koji su živjeli u Volinjskom kraju.

Poljski parlament smatra da masovna ubojstva koja su počinili Ukrajinska ustanička vojska i Organizacija ukrajinskih nacionalista pod vodstvom Stepana Bandere imaju karakteristike genocida.

Ukrajina to odbacuje i na događaje u Volinju gleda kao na sukob između Poljske i Ukrajine koji je utjecao na oba naroda.

Poljski povjesničari kažu da je u poljskim operacijama odmazde također ubijeno do 12.000 Ukrajinaca.

Volodimir Zelenskij i Andrzej Duda su u spomen na žrtve nazočili misi u crkvi u zapadnoukrajinskom gradu Lucku.

"Zajedno odajemo počast nevinim žrtvama u Volinju. Sjećanje nas ujedinjuje. Zajedno smo jači", objavio je Dudin ured na Twitteru.

Zelenskij je prenio istu izjavu na ukrajinskom i poljskom. 

Zbog Volinjskog pokolja izbio je početkom godine javni rat riječima nakon što je poljsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da bi se Zelenskij zbog tog zločina trebao ispričati i zatražiti oprost.