Svjetski čelnici okupit će se ovaj tjedan virtualno na drugome Samitu za demokraciju koji organizira SAD, događaju za koji kritičari kažu da je će ukazati na usporeni napredak što ga je administracija američkog predsjednika postigla u promicanju ljudskih prava i demokracije kao fokusa svoje vanjske politike.

U događaju, koji počinje u srijedu, sudjelovat će predstavnici 120 zemalja, organizacija civilnog društva i tehnoloških kompanija, a uključit će i strateški važne nacije čije su skupine za ljudska prava izrazile zabrinutost u pogledu stanja demokracije, poput Indije, Poljske i Izraela.

Zagovornici borbe za ljudska prava pohvalili su administraciju Joea Bidena za fokus na demokraciju, no kažu i kako je malo pokazatelja da su zemlje koje su se pridružile samitu postigle napredak u poboljšanju svojih demokracija te da ne postoji formalni mehanizam koji bi sudionike primorao da se drže skromnih obveza preuzetih na prvome sastanku.

Stručnjaci smatraju i da je administracija oklijevala kada je trebalo donijeti teške odluke potrebne da bi se pokazalo kako ljudska prava stavlja u središte svoje vanjske politike.

"Mislim da je ova administracija, kao i svaka druga administracija, upravo otkrila da je taj posao pretežak", rekla je Tess McEnery, koja je radila na pitanjima ljudskih prava u Bidenovoj administraciji do kolovoza 2022., a sada radi na projektu za demokraciju na Bliskome istoku.

Krize poput rata u Ukrajini samo su otežale Bidenov cilj okupljanja demokracija protiv autokratskih vladara.

Prvi je samit održan virtualno zbog covida-19, a drugi je odgođen za nekoliko mjeseci i sada će također biti uglavnom online.

Ovogodišnji samit zajednički organiziraju Sjedinjene Države, Kostarika, Zambija, Nizozemska i Južna Koreja. Američki dužnosnici kažu da će se na taj način potaknuti zemlje da budu više uključene u proces.