U Kazahstanu prijevremeni parlamentarni izbori, očekuje se pobjeda vladajućih

(Hina/EPA)

U Kazahstanu se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori za koje se očekuje da će učvrstiti predsjednika Kasuma Žomarta Tokajeva na vlasti i dovršiti preustroj vladajuće elite koji je počeo kad je on potpuno preuzeo vlast prošle godine.

Jači mandat pomoći će Tokajevu da prođe kroz regionalna previranja uzrokovana ruskom invazijom na Ukrajinu i naknadnom štetom za trgovinu, ulaganja i opskrbne lance širom bivšega Sovjetskog Saveza.

Iako je formalno postao predsjednik 2019., Tokajev (69) je ostao u sjeni svojeg prethodnika i bivšeg pokrovitelja Nursultana Nazarbajeva do siječnja 2022., kada su se njih dvojica razišla u jeku pokušaja državnog udara i nasilnih nemira.

Tokajev je napustio Nazarbajeva nakon što je ugušio političke nemire u toj naftom bogatoj srednjoazijskoj zemlji i dao ukloniti više njegovih suradnika s visokih pozicija u javnom sektoru, od kojih su neki kasnije optuženi za korupciju.

Dok je Tokajev rekonstruirao vladu, donji dom parlamenta - izabran dok je Nazarbajev još uvijek imao široke ovlasti i vodio vladajuću stranku Nur Otan - nije trebao biti izabran do 2026., ali je predsjednik raspisao prijevremene izbore.

Za razliku od Nazarbajeva, Tokajev je odlučio ne voditi vladajuću stranku, preimenovanu u Amanat, ali ankete pokazuju da će vjerojatno zadržati većinu i činiti jezgru njegove podrške u zakonodavnom tijelu, posebno u nedostatku jakih oporbenih stranaka na glasačkim listićima.

Međutim, prvi put u gotovo dva desetljeća nekoliko oporbenih političara natječe se kao nezavisni kandidati, a taj bi potez nekim kritičarima vlade mogao omogućiti da osvoje ograničen broj mjesta.

Ipak, u Almatiju, najvećem kazahstanskom gradu koji obično najviše podržava oporbu, glasanje se u nedjelju ujutro činilo sporim usred velike prisutnosti policije na ulicama.

Tokajev, koji je glasao u Astani rano ujutro, rekao je da će mu glasanje omogućiti da počne provoditi svoj plan reforme zemlje i osiguravanja pravednije raspodjele njezina naftnog bogatstva.

Završetak političke tranzicije također će vjerojatno ojačati Tokajevljevu ulogu u vanjskoj politici. Unatoč tome što je dobio potporu Moskve tijekom nemira 2022., odbio je podržati rusku invaziju na Ukrajinu i priznati njezinu aneksiju ukrajinskih teritorija.

Astana pokušava istodobno održati dobre odnose i s Moskvom, svojim susjedom i glavnim trgovinskim partnerom, i sa zapadnim državama koje nastoje izolirati Rusiju.