Armenija i Azerbajdžan održali su razgovore sa Sjedinjenim Državama u subotu u Muenchenu, prvi sastanak čelnika južnokavkaskih nacija od listopada u jeku pojačanih napetosti oko sporne regije Nagorno-Karabaha.

Napetosti su eskalirale zbog dvomjesečne blokade koridora Lachin, jedinog kopnenog puta koji Armeniji daje izravan pristup Nagorno-Karabahu.

Armenija je rekla da se o napretku rada na nacrtu mirovnog sporazuma raspravljalo tijekom subotnjih razgovora armenskog premijera Nikola Pašinjana, predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva i američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena, koji su održani za vrijeme tijekom trodnevne Muenchenske sigurnosne konferencije.

"Premijer Pašinjan ponovno je potvrdio odlučnost armenske strane da postigne potpisivanje takvog sporazuma koji će uistinu jamčiti dugoročni mir i stabilnost u regiji", stoji u priopćenju na premijerovoj internetskoj stranici.

Navodi se da je bilo i razgovora o deblokadi regionalne prometne infrastrukture i provedbi razgraničenja između dviju zemalja.

"Mislim da bi (mirovni sporazum) mogao biti dobar primjer kako se zemlje koje su imale ozbiljne, povijesne nesuglasice mogu raditi zajedno i okrenuti stranicu nakon neprijateljstva", rekao je Alijev na panel raspravi.

Ruske novinske agencije izvijestile su kako je Alijev rekao da je Baku predložio uspostavu kontrolnih točaka na granici s Armenijom.

Od sredine prosinca, Azerbajdžanci, predstavljajući se kao borci za zaštitu okoliša, prosvjeduju zbog ilegalnih rudnika te su blokirali ključnu rutu koja povezuje Nagorno-Karabah s Armenijom.

Zbog toga je u toj armenskoj enklavi oko 120.000 ljudi bez struje, grijanja i interneta, a otežana je i opskrba lijekovima i hranom.

Armenija je u više navrata optužila ruske vojnike koji održavaju mir da nisu dovoljno učinili kako bi se blokada prekinula.

Erevan kaže da su prosvjednici agitatori koje podržava vlada. Baku negira blokadu ceste i kaže da neki konvoji i pomoć prolaze.

Ovaj sastanak bio je prvi susret dvojice čelnika licem u lice od kraja listopada, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin bio domaćin razgovora u crnomorskom gradu Sočiju. Sastanak predviđen za 7. prosinca u Bruxellesu je otkazan.

Nagorno-Karabah je dio Azerbajdžana, ali njegovih 120.000 stanovnika su većinom etnički Armenci i to se područje otcijepilo od Bakua u prvom ratu početkom 1990-ih.