GDJE SU NESTALI SVJETSKI LIDERI?

Europu vode blijedi političari čija imena čak ni ne poznajemo. Tako je i u Aziji, Africi, Australiji, Južnoj Americi. Takav je i UN

António Guterres vlada East Riverom od 2007., ali je njegov prvi, a sada već i drugi mandat možda najneprepoznatljiviji do sada. Doduše, UN je imao i problematične vođe, Kurta Waldeima, ali za Guterresa se nikako ne može reći da je vođa. Portugalski političar, socijalist, premijer, bio je aktivan u svojoj zemlji, prvo kroz katolički angažman, a zatim kao vođa ljevice, ali se u New Yorku nije snašao i doveo je UN do krize kada se postavlja pitanje kome uopće danas treba ova središnja svjetska organizacija

| Autor: Jurica Körbler
EPA

EPA


Jedno je sigurno, danas nema predsjednika ili premijera u svijetu za kojeg se može reći da ima posebnu karizmu. To posjeduje samo i isključivo papa Franjo, ali on ipak nije političar. Čak ni najmoćnije zemlje nemaju istaknute lidere, s vizijom. Nije to ni Joe Biden, ni Xi Jinping, Vladimir Putin je izgubio svaki kredibilitet. Nema više Angele Merkel, Europu vode blijedi političari čija imena čak ni ne poznajemo. Tako je i u Aziji, Africi, Australiji, Južnoj Americi. Prošećimo zemljama kako bismo vidjeli tko danas vodi svijet, a za početak i svjetsku zajednicu, Ujedinjene narode.

António Guterres vlada East Riverom od 2007. godine, ali je njegov prvi, a sada već i drugi mandat možda najneprepoznatljiviji do sada. Doduše, UN je imao i problematične vođe, Kurta Waldeima, ali za Guterresa se nikako ne može reći da je vođa. Portugalski političar, socijalist, premijer, bio je aktivan u svojoj zemlji, prvo kroz katolički angažman, a zatim kao vođa ljevice, ali se u New Yorku nije snašao i doveo je UN do krize kada se postavlja pitanje kome uopće danas treba ova središnja svjetska organizacija.

Ni lider Europske unije Ursula von der Leyen, kao predsjednica "EU-vlade", Europske komisije ne može se pohvaliti da uživa poseban ugled. Došla je iz miljea kojem je pripadala Merkel, odrasla je u Bruxellesu gdje je njezin otac bio jedan od prvih europskih dužnosnika, a studirala je u Londonu gdje je živjela pod imenom Rose Ladson kao njezina američka prabaka. Liječnica, majka sedmero djece, živjela je u Americi, a onda počela graditi karijeru u Njemačkoj gdje je bila i ministrica obrane. Časopis Time vidi je kao jednu od stotinu najutjecajnijih žena u svijetu, a mnogi joj predbacuju da previše kalkulira, sporo donosi odluke i nije vizionar, dok je Europa u krizi.

Jedan od najstarijih političara na svijetu je Joe Biden, rođen 1942. godine. Bio je šesti najmlađi senator u Americi, a dva je puta izgubio u nadi da će postati predsjednik SAD-a. Ali, bio je u dva mandata potpredsjednik dok je Obama stanovao u Bijeloj kući. U mladosti igrač bejzbola i nogometa, a morao je uložiti mnogo truda da ne muca. Imao je niz obiteljskih katastrofa, prva supruga i jednogodišnja kći poginule su u saobraćajnoj nesreći, a sam je obolio i imao operaciju na mozgu. Sigurno je jedan od najiskusnijih američkih političara koji jako dobro poznaje i naše krajeve, ali uživa mnogo manju popularnost od Clintona ili Obame.

Jedna od najmlađih političarki je svakako Sanna Marin čije su noćne snimke izlazaka u pripijenoj suknji postale hit. Rođena je 1985. godine i kao pripadnica nove generacije bilo bi čudno da ne izlazi, što za konzervativni svijet, očito i Finsku, još predstavlja problem. Nije samo najmlađa u svojoj zemlje, nego među četiri najmlađih premijera u svijetu. Otac joj je bio alkoholičar, a majka je nakon razvoda živjela s partnericom. Sanna je radila u pekarnici i kao blagajnica, a nakon diplome okrenula se politici i s 34 godine vodila vladu i borila se da Finska uđe u NATO.

Xi Jinping je svakako poslije Mao Zedonga najutjecajniji kineski predsjednik i generalni tajnik KP Kine, ali ne uživa u svijetu karizmu koju je imao Deng Xiaoping, autor čuvene rečenice "Nije važno je li mačka bijela ili crna, važno je da lovi miševe". Otac mu je proganjan za vrijeme Kulturne revolucije, a on je polako napredovao u strogoj hijerarhiji. Vodio je antikorupcijsku kampanju kada je mnogo Kineza završilo u zatvoru. Danas je bez sumnje jedan od najutjecajnijih svjetskih vođa, nepredvidljiv, ali moćan. Učvrstio je vlast, a sada očekuje da će ponovno biti izabran za šefa države.

Turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana vole nazivati i sultanom, a već devet godina na čelu je države. Maturirao je u islamskoj školi, diplomirao ekonomiju i osuđen na zatvorsku kaznu zbog recitiranja jedne pjesme. Sanja o jačanju Osmanskog carstva, grubo se obračunava sa svojim protivnicima, a očito je zaboravio na mladost kada je bio skroman dječak koji je prodavao limunadu i igrao nogomet za lokalni klub. Bio je gradonačelnik Istanbula koji je riješio problem odvoza smeća, ali za vrijeme njegove vlasti Turska nije napredovala ni pedalj prema EU-u.

Prva žena na čelu talijanske vlade Giorgia Meloni upravo je prošla kritičnih stotinu dana, a njezina politička povijest povezana sa sljedbenicima Mussolinija nije za sada izašla na vidjelo. Radila je i u Berlusconijevom kabinetu, neuspješno se kandidirala za Europski parlament i postala istaknuta predvodnica talijanskih desničara i populista. Protivi se pobačaju, istospolnim brakovima i LGBT roditeljima, a sada zaobilazi te teme.

Njemački kancelar Olaf Scholz svakako ne uživa popularnost kao njegova prethodnica, a novinari ga ne vole od vremena kada se zauzimao da se mogu ispravljati intervjui u tijeku autorizacije. Nije omiljen ni francuski predsjednik Emmanuel Macron, bivši bankar, pogotovo sada kada želi da Francuzi duže rade. Oženjen za suprugu koja je dosta starija od njega, Macron obožava knjige, agnostik je, a proučavao je Hegela.

Veću popularnost uživa kanadski premijer Justin Trudeau koji s pedeset i jednom godinom ide u red mlađih političara. Diplomirao je književnost, predavao u srednjoj školi, a Richard Nixon je prognozirao da će postati premijer. Miljenik je žena, po šarmu i privlačnosti uspoređuju ga s Johnom F. Kennedyjem, a glumio je u televizijskoj miniseriji i postao lider liberala, a prije osam godina i kanadski premijer.

Njegov indijski kolega Narenda Modi ima najdulji staž na tom mjestu, jer je na dužnost izabran prije devet godina. Prvu ženu je ekspresno napustio, ali je to priznao nakon četrdeset godina, a pripada zajednici koju indijska vlada kategorizira kao drugu nazadnu klasu. Radio je u očevoj čajani, bio prosječan učenik, glumio u kazalištu, putovao Indijom i tek kasnije diplomirao i magistrirao. Kao državnik uvodio je policijski sat u državi, bio upleten u ekscese i teror nad muslimanima, a danas je zaslužan što Indija grabi prema ekonomskoj sili.

O ruskom caru, Vladimiru Vladimiroviču Putinu više-manje se sve zna, o obavještajcu i potpukovniku KGB-a, direktoru Federalne sigurnosne službe, a danas kao inicijatoru i pokretaču surove agresije na Ukrajinu. Malo ili ništa se ne zna o njegovom privatnom životu, raskoši i imovini u kojoj živi i koju posjeduje, a još manje o bolestima. Tvrde da ima dvojnike koji ga mijenjaju, a CIA nema saznanja o njegovim bolestima. Nekoć cijenjen lider koji je ekonomski uzdigao Rusiju, mogao bi završiti kao osuđenik Međunarodnog kaznenog suda.

Afrika danas nema istaknutih vođa kao u vrijeme pokreta nesvrstanih, a sadašnji predsjednik Egipta Abdel Fattah Saeed Hussein Khalil el - Sisi, bivši vojni časnik, postao je šef države kada je vojska organizirala vojni udar i skinula s vlasti Mohammeda Morsija. Kao vojnik nigdje nije ratovao, ali je aktivno sudjelovao u pokretu "Pobuna" kada su prosvjednici tražili odlazak bivšeg predsjednika. Sukobio se s islamistima, a pod pritiskom je i danas. Pokrenuo je niz projekata, među kojima je Veliki egipatski muzej i organizirao spektakularno prebacivanje faraonskih mumija u novi muzej.

Premijer Japana Fumio Kishida stupio je na dužnost prije dvije godine, a u mladosti slušao je strašne priče kada su stradali članovi njegove porodice od atomske bombe. Nedavno je Australija dobila novog premijera, Anthonyja Albanesea, a u Južnoj Americi više nisu prevrati tako česti. Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva nedavno je na izborima pobijedio Jaira Bolsonaroa, a autor je i dviju knjiga, "Istina će pobijediti" i "Zašto sam osuđen". Naime, šef države je bio od 2003. do 2010. godine, ali je nakon toga u akciji "Operacija autopraonica" uhapšen i suđen zbog korupcije i primanja mita od 1,2 milijuna dolara. Narod je protestirao i Lula je pušten i ponovno postao šef države. Prebolio je i rak grla.

Ovo bi bio brzi pregled koji jasno ukazuje u kakvom svijetu živimo. Vrijeme karizmatskih i velikih vođa je iza nas.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini