Na Brijunima je obilježeno 100 godina golfa u Hrvatskoj, a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta RH, održan je i okrugli stol pod nazivom "Ima li golf budućnost u Hrvatskoj".  

Na skupu je istaknuto da ove godine slavimo 100 godina golfa na Brijunima, a time i 100 godina Hrvatskog golfa. Prvo golf  igralište u Hrvatskoj, Brijuni, tridesetih je godina prošlog stoljeća slovilo kao jedno od najvećih u Europi, a po nekima je i jedan od prvih golf resorta na svijetu.

"Golf ima budućnost u Hrvatskoj, jer znamo za značaj sporta za promociju Hrvatske ali isto tako znamo da aktivni odmor kroz sport i rekreaciju rješava boljku hrvatskog turizma a to je problematika sezonalnosti, odnosno problematika stvaranja dodatne ponude. Golf ima svoj potencijal ali postoje neki izazovi koji se trebaju riješiti međusektorskom suradnjom. U našoj novoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030 golf je našao svoje mjesto a razmišljali smo i kako konkretizirati daljnji razvoj golfa u našoj razvojnoj strategiji. O tome smo razmišljali i kad smo donosili određene financijske okvire, a Nacionalni plan oporavka i otpornosti  je zapravo  prvo izvorno financiranje razvoja turizma općenito. Do sada se turizam i sport provlačio kroz kulturnu ili privatnu baštinu kao dio toga, a sada prvi puta dobivamo neka ozbiljnija sredstva koja će biti direktno uložena u turizam - 2,3 milijarde kuna od čega 60 posto za privatni sektor a ostalo u javnu turističku strukturu. Javno privatna partnerstva su jedno od rješenja razvoja golfa", kazala je izaslanica Predsjednika Vlade i državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Sandra Herman.

Na okruglom stolu se čulo da u prostornim planovima ima oko 100 golf zona u Hrvatskoj, ali da se u više od 20 godina izgrađeno samo jedno golf naselje s igralištem od 18 polja i oko 1.000 postelja, koje se nalazi u Savudriji i nekoliko igrališta bez smještaja. Akcijskim planom 2013/2020. bila je predviđena izgradnja čak 30 golf resorta s 40.000 postelja, a u tih osam godina nije izgrađeno niti jedno.

"Obzirom da je u vrijeme pandemije COVID-19 došlo do pojačanog interesa za golf u cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj, potreba za novim golf igralištima veća je nego ikad. Sama priroda golfa kao društvenog sporta koji se igra na otvorenom i u malim grupama omogućuje druženje izvan zatvorenih prostora, te time i manji rizik za zdravlje“ dodaje direktorica Hrvatskog golf saveza Gordana Popović Vinčić.

U Hrvatskoj bilježimo veliki porast broja novih golfera, golf akademije su pune, a svega nekoliko igrališta koje imamo su nedovoljni za igru ovog sve popularnijeg sporta. Također, kako Hrvatska postaje sve jača turistička destinacija, dolazi do gužvi na igralištima, nemogućnosti rezervacija i prodaja termina za igru te time i gubitaka potencijalne zarade u sektoru turizma. Stoga je neophodno donijeti planove i realizirati izgradnju novih golf igrališta izjavio je predsjednik Hrvatskog golf saveza Emilijo Žubrinić.

Zlatko Mateša predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i jedan od osnivača Hrvatskog golf saveza kazao je kako ga muči je činjenica da je golf olimpijski sport. 

"Hrvatski golf u tom smislu na žalost ne postoji i to je za nas neprihvatljivo.  Golf  ima i turističku komponentu, zato je neprihvatljivo i da se golf nije bolje iskoristio. Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja je imala Zakon o golfu a u gradnji terena se nije puno napravilo. U čemu je zapravo problem?  Radi se o jednom potpunom nerazumijevanju infrastrukture  igrališta za golf i okruženja u kojem se golf nalazi. Pravo je pitanje zašto mnoge zemlje grade tolike golf terene ako je golf toliko štetan za okoliš", kazao je Mateša, dodavši kako primjerice Island ima 65 golf terena  a 360 tisuća stanovnika, po tome ispada da na svakih 5 tisuća stanovnika postoji jedan golf teren.

"Kada bi išli Islandskim modelom, Hrvatska bi mogla imati 765 golf terena. Naravno da toliko neće imati ali trebalo bi ih izgraditi još.  Švedska  ima 600 golf igrališta, a Norveška i Finska preko 150. Da usporedim golf sa nogometom, da li bi bio moguć toliki razvoj nogometa da postoje samo 3 nogometna igrališta? Potrebno je napraviti ključni korak da se golf teren tretira kao sportska infrastruktura, a ne kao građevinski objekt a ako se nešto gradi sa strane neka se gradi po pravilima građevinske zone. Bez toga je gradnja novih golf terena gotovo nemoguća", zaključio je Mateša.

Povezane vijesti

• Proslavljeno 100 godina golfa na Brijunima, a time i 100 godina hrvatskog golfa
• 100 GODINA GOLFA NA BRIJUNIMA I U HRVATSKOJ: Nekad su se brijunski golferi u Americi okupljali u njujorškom hotelu St. Mortiz
• Kako se igrao golf prije 100 godina na Brijunima - doznajemo na Forumu, a na Portarati se može i zaigrati