Praznik automobilizma
Sitno brojimo do Buzetskih dana: 44. izdanje spektakularne utrke je pred vratima
(Foto Miroslav Krpan)
U rujnu državna tijela, do danas, još nisu upisala niti jedan dan sinonima "praznik". Ali takav postoji, postoji već 44 godine i obilježava se sredinom rujna na svojstven i specifičan način. Nabijen adrenalinom, žarom i željom pobjeda, težnjom užitka u savršenstvu prezentera koji imaju za cilj, u nekoliko navrata, tijekom jednog predjesenjeg vikenda, zadanu dionicu proći što brže, atraktivnije, točnije. Uz pomoć tehničkog savršenstva zvanog – automobil.
Kolijevka jedinstvenog "Praznika automobilizma" je Buzet, pitoresktni istarski gradić, smješten u središnjem dijelu sjeverne Istre, poluotoka koji dobro zna što je auto sport, što su utrke, što su općenito oktanski sportovi, u ovom slučaju na četiri, a ne nerijetko i dva kotača. Buzet je, ove godine nešto skraćenom verzijom "Subotine" (zbog naznaka nestabilnih vremenskih pilika), mjesnog blagdana povijesti i prošlosti, najavio kao znani TOP grad – grad tartufa, oktana i piva, onu istinsku završnicu višednevnih programa, 44. Buzetske dane 2025., međunarodnu automobilističku utrku na stazi domicilne dionice Most-Peničići, duge tek metar više od pet kilometara.
Entuzijasti, zaljubljenici brzina, fanovi automobilizma osmislili su i pripremili za tadašnje okvire malu sportsku priredbu, utrku državnog prvenstva, jednu od sličnih kakve su se do tada odvijale na Avali, Lovćenu, Pohorju, u nekim dalekim krajevima koje je pohodila i rezultatski "poharala" veličanstvena četvorka buzetskog automobilizma (Bauman, Bašić, Bošnjaković i Vivoda). Upravo je posjet utrci na Pohorju, nadomak Mariboru, bila pokretačka snaga zaljubljenicima auto sporta da u Buzetu ostvare nešto slično. Od ideje do stvarnosti trebalo je malo, jako malo. Dobili su pomoć ma gotovo svakog žitelja Buzeta. Sjetiti se tih ljudi kako su dočekali dolazak najboljih, tada jugoslavenskih vozača, u njihov mali gradić, kako su ih prihvatili i ugostili, kako se tog prvog rujanskog vikenda 1982. godine u Buzetu "živio automobilizam" osobno sam svjedočio i od tada pratio, bilježio i pamtio sve, ma baš sve te buzetske oktanske godine (44) i utrke, sve "Buzetske dane".
PRVI SE POBJEDNICI PAMTE
Buzetski dani, možda tek "sramežljivo", s bojazni kako će to biti prvi puta, nikad potom više nisu bili obična utrka. Prvo izdanje osvanulo je 5. rujna 1982.godine, tada kao jedna od bodovnih utrka u kalendaru automobilističkih priredbi tadašnje države Jugoslavije. Za pokretanje i inicijativu da se u Buzetu organizira utrka kriva je "šačica" junaka, istinskih entuzijasta automobilizma od kojih vrijedi istaknuti tadašnjeg predsjednika AMD Buzet Ivana Prodana, članove predsjedništva Branka Bašića, Miljenka Nikolića i Maria Poropata, te članove sportske komisije Žarka Baumana, Željka Hrena i Damira Rupenu. Presudna je bila odluka iz listopada 1981.godine o prijavi utrke za upis u kalendar brdskog prvenstva.
Sve dalje je – povijest. U godini obilježavanja desete godišnjice djelovanja tadašnjeg Auto moto društva Buzet, spremnost dokazivanja brzinom na tadašnjoj dionici Most-Sv.Sveti, dugoj 4.209 metara, te rujanske nedjelje verificiranim dokumentima izrazilo je čak 105 vozača koji su bili podijeljeni u četiri tadašnje klase automobila, za bodove državnog i republičkog (hrvatskog) prvenstva. Zlatnim su slovima u knjigu povijesti Buzetskih dana (koja u stvarnosti možda i zaživi do 50.utrke !?) upisani prvi pobjednici, prvi uopće iz najmanje klase popularnih "fićeka" do 785 ccm, kasnije, do dan danas legendarni Branko Bašić, vozač domaćeg kluba, potom vozači koji su obilježili povijest automobilizma Užičanin Milun Vesnić (ASK Jugoauto) u klasi 1.150 ccm, čiji sin Milovan ostvaruje vrhunske europske rezultate, a uskoro će i unuk (po riječima za nedavnog susreta u Ilirskoj Bistrici), legenda s Kvarnera, Kastavac od formata Rajko Vlah (AMD Ina Rijeka) u klasi 1.150 Grupa 2, te slovenski as Silvan Lulik (AK Donit Olimpija Ljubljana), čija je ekipa bila klupski pobjednik. Silvan Lulik i danas aktivan, sada , među ostalim jedan od nositelja projekta brdske utrke pod Nanosom u Sloveniji, piše se prvim rekorderom staze u Buzetu, vozeći Opel Kadet vremenom 2:57,51 minut uz prosjek 85,360 km/sat. U konkurenciji Prvenstva Hrvatske, svaka utrka zasebno bodovana, po dvije pobjede Branka Bašića i Rajka Vlaha, te po jedna Zagrepčana Mirka Mrkše i Renata Vuka.
UTRKA PRERASLA U EUROPSKU
Buzet i njegovi mještani žive za utrku. Utrku vole, o njoj i njenim junacima pričaju. Kada je o buzetskoj utrci riječ uvijek je prvo na pameti rekord staze. O rekordima se pričalo, imena se pamte. Nijemac slovenskog porijekla Jozef Zajelšnik formulom 2 «BMW» 1987. godine ostvario je rekord staze u vremenu 2.12,47 minuta prosječnom brzinom 114,383 km/sat. Isti je ostao trajni spomen na dionicu dugu 4.209 metara.
Kandidirajući za Europsko prvenstvo 2000. godine staza je produljena na potrebnih 5.001 metar, od Mosta do Peničići. Prvim je rekorderom bio Čeh Jiri Mičanek u vremenu 2:31,251 minuta. Za visoki međunarodni status utrke vrijedilo se izboriti, pa je u Prvenstvo "Starog kontinenta" upisana tek 2003. godine kada Talijan Denny Zardo vozeći prototip «Osella PA 20/S 3000 BMW» ostvaruje rekord u vremenu 2.15,338 minuta prosjekom 133,03 km/sat koji se zadržao sve do 2011.godine. Tada je osam godina star rekord oborio pobjednik i višestruki europski prvak Simone Faggioli vozeći 2:12,209 minuta prosjekom 136,175 km/sat. Godinu kasnije, potom opet 2014. Faggioli popravlja vlastiti rekord, da bi 2017.godine njegov sunarodnjak, danas peterostruki europski prvak, s objektivnim izgledima ove godine za šesti naslov, odvezao ikad najbržu vožnju dionicom 5.001 metar u prototipu "Osella FA 30", vremenom 2:04,689 km/sat i prosjekom 144,388 km/sat. Vjerovali ili ne, ali taj rekord vrijedi i danas, već osmu godinu.
U Kategoriji I turističkih automobila, od prvog rekorda Silvana Lulika 1982. godine, na kraćoj stazi (4.209 m) deset je puta isti popravljan, da bi trajno ostao upisan onaj iz 1999.godine slovenskog asa Slavka Dekleve u vremenu 2:13,585 minuta. Dekleva je bio i prvim rekorderom Kategorije I na duljoj dionici godinu kasnije (2:43,045 minuta), da bi današnji aktualni rekord slovio od 18.rujna 2022.godine kojeg je vremenom 2:24,811 minuta (prosjek 124,324 km/sat) ostvario, u Fiatu X 1/9, Talijan Manuel Dondi.
ZAVRŠNICA EUROPSKOG PRVENSTVA
44.Buzetski dani 2025. jedanaesta su, posljednja i odlučujuća utrka u i ovogodišnjem Kalendaru FIA European Hill Climb Championship Prvenstva Europe u auto utrkama na brdskim stazama. Rezultati se boduju za Kategoriju I (turistički automobili), Kategoriju II (formule i prototipovi), Povijesna (historic) vozila, FIA CEZ Prvenstvo Srednjeeuropske zone za povijesna i moderna vozila, Prvenstvo Hrvatske svih kategorija, te Prvenstvo Slovenije i Kup AŠ 2005.
Prošlogodišnje Buzetske dane pamtit ćemo po desetoj uzastopnoj pobjedi u jednoj sezoni utrka FIA Grupe 4 kojom je mladi riječki automobilist, tada 21-godišnji Matija Jurišić osvojio naslov prvaka Europe na brdskim stazama ukupnog poretka Kategorije I. Slična sjećanja imamo i na 2013.godinu kada je do naslova europskog prvaka stigao i najbolji automobilist s područja Gorskog kotara Tomislav Muhvić, a sjećanja na uspjehe europskih trijumfa s kraja prošlog na prijelaz u ovo stoljeće, tri godine za redom vežu nas i za legendu, najtrofejnijeg hrvatskog automobilistu, Konavljanina Niku Pulića, koji uz 44. buzetsku utrku bilježi i 44 godine aktivnog sutomobilizma, a "vrti" se i oko jednog jubileja nastupa na buzetskoj stazi. Svu trojicu gledat ćemo i ove godine na stazi.
Matija Jurišić već je i prije Buzeta osigurao naslov pobjednika FIA Grupe 4, drugu godinu za redom, a za onaj laskavi naslov još uvijek postoje matematičke šanse i formule, obzirom da u bruto bodovima (sve utrke) za trenutno vodećim Talijanom Antoninom Migliuolom, koji nastupa pod pseudonimom "O*Play", zaostaje 19,5 bodova. Talijan je u nešto povoljnijoj situaciji obzirom na snagu automobila (FIA Grupa 3), iskustvo, ali i konačni obračun. Ipak, nikad se ne gubi nada.
Uz O*Playa i Jurišića naslov najboljih u grupama već su osigurali Poljak Karol Krupa (Grupa 2) i Španjolac Luis Antonio Pendo Lopez (Grupa 5), dok će još jedan Poljak Grzegorz Rožalski, usprkos matematičkoj prednosti u troboj s trostrukim prvakom Europe Makedoncem Igorom Stefanovskim i Švicarcom Retom Meiselom. U Kategoriji II najbliži naslovu je Talijan Christian Merli, a u borbu se uključuju Talijan Fausto Bormolimi i Francuz Kevin Petit.
Sezona se dijeli u dva dijela, odbija se najlošiji rezultat,.... lakše voziti nego izračunati.
HRVATSKO PRVENSTVO
Buzet uvijek privuče gotovo stotinu hrvatskih vozača. Svi dođu pokloniti se kultu hrvatskog automobilizma, gradu tradicije, stazi snova. Pretposljednja osma utrka sezone može odlučiti štošta, a novi (stari) državni prvak Kategorije I već je poznat. To je Zagrepčanin Dejan Dimitrijević, očekuje se novi sraz sa Domagojom Perekovićem koji već nekoliko sezona prioritetno "ganja" rezultat na europskoj sceni, a tu su i Tomislav Muhvić, Niko Pulić, Matija Jurišić, adut domaćeg terena Viliam Prodan, te još poneki koji mogu do završnog postolja sezone uz dva vrhunska rezultata u Buzetu i Dubrovniku. U grupama samo je Dimitrijević osigurao drugi naslov državnog prvaka u istoj sezoni, dok su trenutni lideri prvenstva, uoči Buzeta: grupa 2 Niko Pulić, grupa 3 Marko Pleše, grupa 4 Ante Alduk, grupa 5 Stipe Medić i Marin Božičević (isti broj bodova) i grupa 6 Sandi Peteh. U Kategoriji II Mađaru Laszlu Szasu smiješi se novi naslov, a u ekipnoj konkurenciji AK Dubrovnik Racing ima prednost ispred prvih susjeda AK Župa dubrovačka. U prvenstvu povijesnih automobila sve je otvoreno, a najbolje stoje Dino Barićevac i Armin Mujkanović, svaki u svojoj grupi, dok se ekipni naslov već slavi u redovima AKK Potkoš Fužine.
SPEKTAKL KOJI SE NE PROPUŠTA
Buzetski "Praznik automobilizma" daleko je više od pukog sportskog nadmetanja, turistički i gospodarski respektabilan "event" kojem se posvećuje dužna pažnja, uz proglašeni status Buzeta "Gradom tartufa" svojevrstan brend ovog istarskog gradića.
I ove nedjelje na dionici prometnice od Buzeta prema Cerovlju, što jednom godišnje na dijelu od "Mosta" do "Peničići" koji je već poodavno ušao u legendu, posluži za automobilističku stazu, mjesto nadmetanja najboljih europskih vozača, "pilota" vrhunskih bolida, mjesto odluke prvaka "starog kontinenta" buzetska će utrka biti u elitnom "klubu 11" zemalja i gradova koji imaju čast i obvezu biti domaćinima Prvenstva Europe na brdskim stazama. Buzetska je utrka nešto nezaboravno, ne samo događanjima i nadmetanjima na stazi gdje se s tisućinkama sekundi "bore" vozači, već iz godine u godinu sve većem broju ovisnika dolaska i stalnog povratka upravo u Buzet gdje se "živi automobilizam".
"In" je biti posjetiteljem, gledateljem, navijačem u Buzetu. Već je znana zona Komuščice, najuzbudljivijeg zavoja hrvatskog automobilizma u kojoj se okuplja, u pravom smislu riječi, najvatrenija publika oktanskih zbivanja "starog kontinenta". Veličanstvenije publike u oktanskim događanjima nema do buzetske. Upravo je publika dio spektakla.
Zabrujati će ponovo motori, očekivanih 200-tinjak sportskih vozila starog kontinenta ispred legendarne i kultne Gostionice (danas Konobe) "Most".
33 GODINE DIREKTOROVANJA BRANKA BAŠIĆA
Puno entuzijazma,ljubavi,volje,htijenja,upornosti i vremena mnogi,mnogi su uložili u uspjeh manifestacije.Ipak vanja priznati da je najteže bilo najodgovornijima za sportski program, pa ih se vrijedi sjetiti kroz samo dvije funkcije, direktora utrke i tajnika utrke. S ovim 44.izdanjem direktorom utrke Buzetski dani bilo je šest istaknutih sportskih djelatnika: pokojni Brativoje Antić (od 1982. do 1986.godine), Slavko Peračković (1987.), Aleksander Maksimović (1988. i 1989.), Arsen Ulčar (1990. i 1991.) i Ljerka Bauman (1992. do 1994.).
Direktorsku funkciju u kontinuitetu od 1995. , sada već 33 godine obavlja Branko Bašić, prvi pobjednik prve buzetske utrke 1982. i nekada legenda sa staza bilježeći svojevrsni hrvatski rekord na najodgovornijoj funkciji. Osim što je prvi pobjednik prve buzetske utrke četiri je puta pobjeđivao u bodovanju prvenstva Jugoslavije, a čak 14 u konkurenciji Prvenstva Hrvatske.
Tajnici utrke bili su: Željko Hren (1982. do 1984.), Damir Rupena (1985.), Arsen Ulčar (1986. do 1989.) i Slavko Peračković (1995.).
No, jedan od prvih Bašićević suradnika je Marinko Krbavčić u funkciji tajnika koju obavlja od 1990.godine već 35. puta (uz jedan prekid 1995.godine).
POVRATAK NA SADRŽAJAN PRATEĆI PROGRAM
Svih ovih godina za nama prvo početkom, a potom sredinom rujna, u pitoresktnom istarskom gradiću Buzetu osjeti se nešto "divlje u zraku". Nagovještaj je to nečeg izuzetno važnog, značajnog, veličanstvenog. Sada se već odbrojavaju sati. Oktanskim zanesenjacima ovoga podneblja posebnost je okupljanje europskih automobilističkih asova na već legendarnoj buzetskoj brdskoj stazi. Organizaciju od začetka potpisuje Autoklub Buzet, sada drugu godinu za redom uz suorganizaciju AK Buzet Autosport i porečkog AK D.T. Motorsport, uz glavnog pokrovitelja Grad Buzet.
Uz sportske vožnje od 19. do 21.rujna (subota treninzi, nedjelja utrke) očekuje nas i prateći program, dijelom u glavnom šatoru na prostoru Mašimove škuje, obnovljenu kultnu Večer dobrodošlice za vozače, DJ glazbeni program i nastupe Dražena Turine Šajete, prezentacije Formule Student i novih tehnologija, promo vožnje Porsche Cluba Croatia, izleti za prateće ekipe vozača i goste do Huma i okolice, vožnje na posebnim dionicama uz trofejnog Juraja Šebalja u automobilu kojim je do cilja stigao na Dakar rallyju, dok se prvog dana u poslijepodnevnim satima, u POU Augustin Vivoda, upriličuje konferencija "Žene za sportskim volanom – priča koja putuje" u organizaciji Komisije za žene Hrvatskog auto i karting saveza.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
