IZBORI NA IBLEROVOM TRGU

PEĐA GRBIN NEĆE BITI JEDINI KANDIDAT ZA NOVOG ŠEFA SDP-a. U utrku za nasljednika Davora Bernadića moglo bi se uključiti čak 12 kandidata

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
(Denis LOVROVIĆ/Novi list)

Uz Puležana Peđu Grbina, koji odlučno kreće u trotjednu stranačku izbornu kampanju, nekoliko je ozbiljnih političara koji još razmišljaju hoće li ići u bitku za tron, dok kuloari spominju još imena koji bi to mogli učiniti ako sakupe dovoljnu podršku na terenu i među uglednim SDP-ovskim imenima

Na zagrebačkom „Crvenom trgu“, odnosno u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu niti jedan kolovoz do sada nije bio užaren kao ovogodišnji. Izbori za novog predsjednika stranke, koji će doći na tron izbornim rezultatom devastiranog Davora Bernardića, izazvali su golemu nervozu među stranačkim profesionalcima, saborskim zastupnicima i svima onima koji političku budućnost vežu uz SDP. Potencijalnih kandidata za mjesto predsjednika te stranke svakim danom sve je više, iako je jedino saborski zastupnik Peđa Grbin otvoreno najavio svoju kandidaturu.

Ali kandidature se zaprimaju do 17. kolovoza, do kada i potencijalni glasači iz redova SDP-a, žele li pristupiti stranačkom biralištu, moraju platiti članarinu. Do prošlog tjedna redovito plaćenu članarinu imalo je svega šest tisuća od 32 tisuće članova, a koliko ih se odazvalo nakon što su im stigle uplatnice s iznosom koji duguju, nije poznato. Iako se stanje s članarinama čini nevažnim, ono bi moglo izbore učiniti posve neizvjesnim i izroditi neočekivani rezultat. Naime, što ako zagovornici jednog kandidata masovno uplate članarinu, dok simpatizeri dugog, razvikanijeg kandidata, koji dolazi iz regije gdje SDP godinama stoji na slabim nogama, odluče uštedjeti svoje kune?

Trenutačno je u igri desetak imena za novog predsjednika SDP-a. Uz Grbina, koji odlučno kreće u trotjednu stranačku izbornu kampanju, nekoliko je ozbiljnih političara koji još razmišljaju hoće li ići u bitku za tron, dok kuloari spominju još imena koji bi to mogli učiniti ako sakupe dovoljnu podršku na terenu i među uglednim SDP-ovskim imenima.

Zagorski župan Željko Kolar, zagrebački gradski vijećnik i član Predsjedništva SDP-a Ivo Jelušić, zastupnica Mirela Ahmetović, gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević, eurozastupnici Biljana Borzan i Tonino Picula, šef zagrebačkog SDP-a Gordan Maras, bivši gradonačelnik Jastrebarskog Mihael Zmajlović, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, bivši šef Podravke Zvonimir Mršić, gradonačelnica Supetra Ivana Marković – sve su to imena koja se spominju u igri prijestolja na Iblerovom trgu.

Nema sumnje da neki od navedenih političara doista kreću u izbornu trku, a kandidature nekih spominju se tek kao zrnca za razgovor uz kavu. Također se doima točnim da neki još odlučuju i važu isplati li im se to ili im je bolje držati se pozicija koje su već osvojili. Tu je posebno zanimljiva pozicija dužnosnika u lokalnoj vlasti koji će na test pred birače već 16. svibnja 2021., kada se održavaju lokalni izbori. Procjene li danas da su im šanse oslabjele zbog niskog rejtinga SDP-a, ući će u predsjedničke izbore kako bi podcrtali vlastito ime kao nešto važno u stranačkoj nomenklaturi i čitavoj javnosti.

Najozbiljnije ime i političar sa stranačkom bazom koji će konkurirati jedinom potvrđenom kandidatu Peđi Grbinu jest Željko Kolar, župan krapinsko-zagorski koji je osvojio i saborski mandat na izborima 5. srpnja, ali ga je stavio u mirovanje.

„Ja vam nisam alibi igrač. Ako se odlučim za kandidaturu, onda ću i pobijediti na izborima,“ kazao je Kolar, sugerirajući vlastitu kandidaturu. Kolar kaže i da mu smeta apatija unutar stranke te da ne podržava zamisao da glasaju samo oni s plaćenom članarinom.

Zagrebački SDP-ovac Ivo Jelušić, koji također razmišlja o kandidaturi, kaže da treba postojati više kandidata i izbornih programa zbog demokratičnosti postupka izbora. Gradonačelnica Omišlja Mirela Ahmetović, koja je od srpnja i potpredsjednica Kluba SDP-a u Hrvatskom saboru, predstavlja se kao novo lice na nacionalnoj sceni, a bila bi i prva žena na čelu najveće oporbene stranke. „Svoju odluku još nisam donijela, rokovi za kandidaturu još traju, ali apsolutno postoji mogućnost da se kandidiram za predsjednicu. Jedna žena na čelu stranke možda bi bilo dobro rješenje", kazala je Ahmetović medijima.

Kao pripadnik „Neretvanske skupine“, odnosno mladih lavova, koji su od Davora Bernardića tražili – i nisu dobili – ulazna mjesta na listama za Sabor, spominje se mogući kandidat Mišo Krstičević, gradonačelnik Ploča i liječnik po zvanju. On je nedavno iznenadio javnost pokazivanjem tetovaže Che Guevare na vlastitom ramenu, no o predsjedničkim izborima ne daje revolucionarne izjave. Ne potvrđuje kandidaturu, ali možda će se kandidirati s programom punim lijevih političkih ideja kakve danas zastupaju stranke ljevice.

Krstičević kaže kako su novi programi jedina nada da SDP preživi te zastupa ideje bliske „demokratskom socijalizmu 21. stoljeća“ Radničke fronte. „Participativni demokratski socijalizam je, ukratko, koncept koji pretpostavlja izravno involviranje radnika u vlasništvo i upravljanje. Takva praksa bila je prisutna u zapadnoj Europi i skandinavskim zemljama u takozvanom zlatnom dobu socijaldemokracije od kraja Drugog svjetskog rata do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Razina društvene nejednakosti ekskalira u razvijenom zapadnom svijetu, nikome, pa niti najbogatijima to ne odgovara. Svijet, Europa i Hrvatska mogu biti bolje mjesto za život, na svojim razinama djelovanja moramo napraviti iskorake,“ objasnio je u jednom recentnom javnom istupu.

Očekuje se da, ne kandidira li se Krstičević, kandidaturu u ime nezadovoljnih mlađih nositelja izvršne vlasti preuzme netko njegova profila. Uz Mirelu Ahmetović, spominje se gradonačelnica Supetra Ivana Marković koja je prošle godine digla veliku buku javnim odbijanjem sponzorstva proustaškom „Bleiburškom vodu“.

U kuloarima zagrebačkog „Crvenog trga“ spominju se i imena Gordana Marasa, šefa SDP-a Zagreba koji nije uspio ući u Hrvatski sabor te je ostao samo vijećnik Gradske skupštine, kao i Koprivničanaca Mišela Jakšića i Zvonimira Mršića koji, navodno, još uvijek razmišljaju imaju li šanse u kandidaturi za predsjednika ili su izglednije prilike ako se kandidiraju za članove Predsjedništva, odnosno na neku drugu stranačku dužnost.

Zastupnici u Europskom parlamentu Biljana Borzan i Tonino Picula sve se manje spominju kao kandidati, iako Osječanka Borzan ima veliki ugled unutar stranke nakon što se kandidirala, uz Freda Matića, na saborskim izborima i pokazala da nije zaboravila svoj teren. Picula se ne oglašava na temu predsjedničkih izbora unutar SDP-a - njegov PR uglavnom objavljuje Piculove uspjehe na polju europske diplomacije. Ali to ne znači da je odustao, mogao bi po uzoru na HDZ-ovca Andreja Plenkovića doći iz Bruxellesa i preuzeti stranku u kojoj je još uvijek vrlo popularan. To su potvrdili i proljetni europski izbori.

Nekoliko kandidata već se javilo i za potpredsjednička mjesta u stranci, kao i za članove Predsjedništva. Slavonka sa zadarskom adresom Sabina Glasovac već se kandidirala za potpredsjednicu, dok je gradonačelnica Siska Kristina Ikić-Baniček najavila da se vidi na mjestu potpredsjednice ili članice Predsjedništva.

Sigurnog pobjednika predsjedničkih izbora u SDP-u nema. Puležan Peđa Grbin zasigurno neće biti jedini takmac za to mjesto, bez obzira na to što se prvi prijavio na ogled potencijalnim biračima. Trenutačno je u igri čak tucet imena. Unutarstranački izbori u SDP-u možda će biti najzanimljiviji događaj političke jeseni, koja ove godine počinje nešto ranije, jer je na njima sve moguće – od iznenađenja poput SDP-ova „crnog labuda“ do raskola stranke i(li) promjene u sastavu Hrvatskog sabora.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum